Otpornost na hladnoću se krije u genima
Britanski naučnici su otkrili u predstavnicima autohtonih naroda Sibira poseban gen otpornosti na hladnoću. Upravo u njemu je tajna preživljavanja u teškim klimatskim uslovima. Međutim, ruski naučnici tvrde da takav gen ima svaki čovek.
Genetičari kembridžskog univerziteta su uzeli uzorke DNK od dve stotine predstavnika 10 autohtonih sibirskih etnosa. Usled složenih analiza oni su uspeli da otkriju gene, koji odgovaraju za otpornost na hladnoću. Međutim, mada je to čudno, oni odgovaraju ne za temperaturu tela, već za metabolizam. Takve gene ima svaki čovek, – tvrdi zamenik direktora za naučna pitanja NII medicinske genetike Sibirskog odelenja RAMN Vadim Stepanov.
- Svaki čovek ima jedan te isti komplet gena. Druga je stvar da je kod svakog naroda on predstavljen u različitim varijantama. Kod naroda Severa postoje varijante gena, nastale usled prirodnog odabiranja, koji učestvuju u metabolizmu lipida. Kada čovek jede masnu hranu, energija se akumulira u vidu masnoće. To je dobro za život u uslovima teške klime.
Stanovnicima toplih kraeva nije potrebno toliko energije, zato je njihov metabolizam drugačije uređen. Ukratko rečeno, Afrikanac u Sibiru će osećati ne samo hladnoću, već i glad. Sve male zalihe energije u organizumu će brzo nestajati. Radi popunjavanja on će morati da jede mnogo mesa i masne hrane. S druge strane, i severni narodi neće se komotno osećati u tropskoj klimi. Aktivnost takozvanog gena otpornosti na hladnoću stvarala se tokom milenija, počev od momenta, kada su se prvi ljudi nastanili u Sibiru i na Krajnjem Severu. Njihovi organizmi su se sporo, ali sigurno adaptirali prema okolini, - ističe direktor Instituta etnologije i antropologije, član društvene komore Valerij Tiškov.
- Reč je o nekoliko desetina hiljada godina. Kod njih je ta trajna adaptacija mnogo ozbiljnija nego kod Evropljana, koji su osvojili sever Evrope. Između ostalog, nordijski narodi imaju neke osobine. Sam tip, boja kože i telesni sastav se razlikuju od Evropljana mediteranske zone, koji žive u toploj klimi.
Takve genetske analize će u budućnosti biti veoma korisne, pogotovu kada je reč o zapošljavanju u ulovima ciče zime ili ekstremalne žege, - uveren je Vadim Stepanov.
- Sa gledišta prakse to nije beskorisno otkriće. Zamislite da nam je potrebno da osvajamo Antarktik ili Arktik. To znači da na Arktik moraju da dođu ljudi, koji su pre toga živeli na drugom mestu. Oni će tamo nešto graditi, krčiti puteve, učestvovati u navigaciji. Ako je genetika tih ljudi unapred adaptirana za takve uslove, oni će efikasnije raditi i živeti sa manjim problemima po zdravlje.
Otkriće britanskih naučnika nije beskorisno ni za globalnu nauku. Upoređujući genetske komplete ljudi, koji žive u različitim uslovima, moguće je proučiti mehanizam prirodnog odabiranja.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- medicina
- klima
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















