Početna stranica > Novosti

RATKO DELETIĆ – ISKRENA PJESNIČKA DUŠA

 RATKO DELETIĆ – ISKRENA PJESNIČKA DUŠA
16.02.2013. god.
Branislav Otašević o Ratku Deletiću
Ovdje, u hramu kulture, na istorijskom Knjaževcu, u slobodarskoj Andrijevici, godinama se održavaju istorijski časovi, kao i časovi poezije i umjetno-sti. Večeras ovo poetsko veče posvećujemo Ratku Deletiću, velikom književnom stvaraocu sa ovih prostora. Veče koje organizuje Centar za kulturu iz Andrijevice i Udruženje srbskih književnika u otadžbini i rasejanju – ogranak za Crnu Goru baš ovdje, na Knjaževcu, 
koji je bio i ostao mjesto za sretanje, zborovanje i ljudsko govorenje, gdje je i Ratko mnogo puta govorio svoje stihove, pokretao izdavačku djelatnost, promovisao svoje knjige i knjige koje je drugima objavio kao urednik „Stupova“ i „Komova“.
 
Ratko je rođen u Gračanici, školovao se u rodnom mjestu i Andrijevici. Gimnaziju je završio u Beranama, a studije na Filozofskom fakultetu u Prišti-ni, gdje je diplomirao 1975. godine. Prve pjesme je pročitao još kao osnovac, uz huk Lima, pjesnicima drage i opjevane rijeke i bistre kao djevojačko oko. Činio je to i na travi Piševske rijeke, koja se svom silinom spušta sa piševskih strana i Omore put Lima, gdje s njim udružuje svoje vode i hita prema Drini i dalje Crnom Gorom, noseći pozdrave braći Rusima i Crnom moru.
Svojom prvom zbirkom poezije „Svetoboli“, objavljene 1969. godine, Ratko Deletić svom snagom i pjesničkim talentom stupa u dugu kolonu stvaralaca iz Vasojevićâ, i uopšte doline Lima, jer Lim, pjesnicima i stvaraocima draga i opjevana rijeka,  teče kroz evropsku prozu i poeziju. Ratko je objavio dvadeset šest knjiga poezije, računajući i tri knjige izabranih pjesama i jednu zajedničku. Zaista krupan pjesnički zbir. Ako se tome dodaju i druge Deletićeve knjige, puto-pisi i reportaže, publicistika, sakupljene lirske i epske pjesme, tužbarice, antologije koje je sastavio, knjige koje je priredio i knjige o crkvama i manastirima, književno kritički i novinarski tekstovi, koje je pisao skoro četiri decenije, rasuti po stranicama ogromnog broja listova, revijâ i časopisâ, zbornicima rado-va sa brojnih skupova na kojima je učestvovao, recenzije rukopisâ koje su objavlje-ne cjelokupno ili u fragmentima i uzme u obzir njegova urednička i izdavačka djelatnost, onda se bez ikakve rezerve može reći da je njegov život bio ispunjen neprestanim radom na polju naše kulture, prije svega književne i da je taj rad urodio raznorodnim i dragocjenim plodovima.
 
Taj rad nije bio uzaludan i nije zaboravljen. O njegovim pjesničkim zbirkama i proznim knjigama različitog književnog žanra pisano je i govoreno za svo vrijeme njihovog nastajanja. Pojava svake njegove knjige dočekivana je književno kritičkim osvrtima velikog broja književnih poslenika, objavljenim u dnevnoj i periodičnoj štampi i brojnim časopisima i recenzijama,  gdje je uvijek govoreno pozitivno o njegovom stvaralaštvu, sem rijetkih izuzetaka.
 
Večeras, kada je riječ o Ratku Deletiću, pjesniku, esejisti, hroničaru, no-vinaru i publicisti, priklanjamo se mišljenju umnih ljudi, da smrt nije kraj ži-vota, već jedna faza beskrajnog ciklusa obnavljanja i gašenja. Da se svrha života nikada ne ogleda, bar kada je riječ o podvižnicima riječi u trajanju i stvaranju, kada i sama smrt u tom slučaju, sama po sebi, postaje besmislena. Kroz svoje ogromno stvaralaštvo, pozitivno vrednovano od književne kritike, Ratko Deletić i dalje živi i za dugi niz godina njegovo ime će se izgovarati sa dužnim poštovanjem, jer njegovi prozni zapisi i eseji pisani lakim, dopadljivim stilom, vješto komponovani i argumentima potkrijepljeni, misaono prožeta poetska ostvarenja, prepreka su njegovom odlasku u zaborav. 
U obimnom pjesničkom djelu Ratka Deletića najviše stihova je posvećeno zavičaju, gdje pjesnik iskazuje svoj odnos prema najužem dijelu rodne grude, doživljajima zavičaja i u zavičaju, susretima sa njim, koji su ujedno i povratak u minule dane i bolno podsjećanje na sve presahle izvore ljubavi i topline, kojih više nema ni ispod rodnog krova. Kosovsko metohijska poezija Ratka Deletića je plod istorijske srpske svijesti, koja je, naravno, i njegova o ovoj zemlji kao svojoj nacionalnoj i duhovnoj kolijevci i odanosti kosovskom zavjetu. Deletićevi stihovi su o Kosovu i Metohiji himnički i poetični, molitveni i prkosni, beznađeni i nadom protkani, a i nada svim i u prkos svemu, uprkos prije svega onima koji misle da su Srbima oteli svetu kosovsko-metohijsku zemlju, onima što su mu zabranili da se bavi novinarstvom i protjerali ga sa Kosova i Metohije, onima koji su pokušali da mu iščupaju srce i dušu, i onim Srbima koji se sa tim mire. Deletić je još početkom sedamdesetih, kada je bio student, pisao stihove i počinjao da se bavi novinarstvom. Tada je vidio da tiranija nad srbskim narodom traje neprestano, kao i njegov izgon sa ove zemlje, sa ove svete srpske stope, odvijali su se pred pjesnikovim očima, i nad njim je vršeno nasilje. Otuda njegovi stihovi i nose posebnu težinu, otuda njihova duboka ukorijenjenost u pjesnikovoj duši, njihova autentičnost i snaga svjedočanstva.
 
Ratko Deletić je čovjek, stvaralac, koji je zadužio svoj zavičaj. Zahvaljujući njegovoj stvaralačkoj i istraživačkoj sposobnosti, mnoge knjige starijih stvaralaca: Miloša Velimirovića, Tomaša Katanića, Radoslava Vešovića, Bogdana Lalevića i mnogi drugi dokumenti su pronađeni i štampani i dostupni su ovoj i  dolazećim generacijama i zato zaslužuje da neka ustanova, ulica ili institu-cija nosi njegovo ime. Zato sa ovog skupa pjesnika nek potekne inicijativa da se na Ljubanu svake godine održavaju pjesnički susreti, koji će nositi njegovo ime i ustanovi nagrada „Ratko Deletić“ koja bi se tom prilikom dodjeljivala.
 
Takođe, i seoski dom u Gračanici treba da ponese ime Ratka  Deletića. Ratko Deletić je stvaralac koji je sav svoj život posvetio literaturi i novinarstvu. I pored velikih i dobrih rezultata rada pri kraju svog životnog i radnog vijeka ostaje bez posla i smrt ga je stigla na Birou rada. No, takvi su ovi vremenski tokovi i životne sudbine. Ratko je i tu, kao i mnogo drugih nepravdi izdržao, a njegov stvaralački rad krase pozitivne kritike, brojne vrijedne nagrade, pohvale i priznanja, prevodi poezije na nekoliko stranih jezika i ulazak u mnoštvo antologija. Iznad svega ljudsko ponašanje, patriotizam i drugarstvo krasile su njegovu ličnost. Ostaće da živi kod svoje porodice i prijatelja, kojih nije mali broj. Zato mu vječna slava i hvala.

(Autorova riječ izgovorena na Književnoj večeri održanoj 20. jula 2011. godine u Andrijevici)


  • Izvor
  • Goran Kiković- glavni i odgovorni urednik Glasa Holmije


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA