135. godišnjica San-Stefanskog ugovora
Pre 135 godina, 3. marta 1878. godine, bio je potpisan San-Stefanski mirovni ugovor. On je završio Rusko-turski rat, u kojem je Rusija podržala oslobodilački pokret bratskih slovenskih naroda. Osmanskom jarmu na Balkanu je došao kraj. Na karti Evrope se našla nova država - Bugarska kneževina. Stekle su nezavisnost Srbija, Crna Gora i Rumunija.
1876. godine u Bugarskoj je planuo narodni ustanak. Turske vlasti su ga ugušile, surovost nije znala za granice. Desetine hiljada Bugara je bilo uništeno, njihova sela su brisana sa lica zemlje. U pomoć susedima su došli Srbi i Crnogorci, koji su objavili rat Porti. Uskoro su u Srbiju došli odredi ruskih dobrovoljaca. Diplomatski napori Rusije i drugih zemalja Evrope za mirovno regulisanje Balkanske krize nisu se urodili plodom. U aprilu 1877. godine Aleksandar Drugi je potpisao Manifest o ratu s Osmanskom imperijom. Rusko društvo se u to vreme zbilo oko prestola, - ističe naučnik Instituta slavistike RAN Petar Iskenderov.
- Patriotski elan, izazvan uspesima ruskog oružja u oslobođenju bratkih slovenskih pravoslavnih naroda, bio je bez presedana. Tako se nešto nije desilo tokom čitavog 19. veka, izuzev epohe napoleonovskih ratova. Međutim, tada je Rusija branila svoju nezavisnost, a sada je prvi put u istoriji čitave Evrope došla u pomoć slovenskoj braći, pomažući im da se oslobode osmanskog jarma.
Posle 10 meseci upornih borbi ruske snage su došle u San-Stefano, gradić na obali Mramornog mora. Istanbul je odande bio vidljiv kao da je na dlanu, priča istoričar Sergej Kapustin.
- Savladana su bila ogromna prostranstva, forsirana najšira reka Evrope Dunav. Prešlo se preko planina, između ostalih preko Šipkinskog prevoja. Zauzeta je bila tvrđava Plevna, oslobođeni su bili Sofija i drugi pravoslavni gradovi. U San-Stefanu je bio potpisan mirovni ugovor. On je regulisao odnose Osmanske imperije i nove Evrope, u kojoj su nastale nove države – Bugarska, Rumunija, Srbija, Crna Gora. Svet nije video tako nešto. Rusija je ispunila u tom ratu svoj zadatak.
U borbama za nezavisnost Bugarske je poginulo više od 100 hiljada ruskih vojnika. Za uspomenu na njih je u Sofiji podignuta grandiozna saborna crkva Aleksandra Nevskog. U Bugarskoj je sačuvano stotine spomenika i spomen-ploča u čast vojnika-oslobodilaca. Postoje sela, čiji su nazivi imena slavnih vojskovođa. Među njima ima Skobelevo, Dragomirovo, Ignatijevo. Na centralnom trgu Sofije je podignut spomenik caru-oslobodiocu Aleksandru Drugom, koji je nedavno restaurisan. Poslednji veteran Rusko-turskog rata Konstantin Hrucki je početkom 60-h godina 20. veka, kada je bio star 107 godina, došao na Crveni trg Moskve sa svojim praunucima. Njegovu uniformu bugarskog dobrovoljca ukrašavalo je staro ordenje i medalje.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/A. Fabbretti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















