Arktička kolevka kamila
Na Arktiku su živele kamile. Dokaz su pružili kanadski paleontolozi. Na ostrvu Elsmir, koji se nalazi daleko od Polarnog kruga, otkriveni su ostaci jednogrbe kamile dromedar, koja je prema procenama naučnika, živela u ovim predelima pre tri i po miliona godina. Možda su se iz ovih krajeva njihovi potomci kasnije razišli širom sveta.
Na kanadskom ostrvu Elsmir nalazi se najsevernije naseljeno mesto – ribarsko naselje Alert. Odavde pa do Severnog pola je nešto više od 800 kilometara. Polarna noć i dan u ovim predelima traju negde po pet meseci. Zimska temperatura pada ispod 50 stepeni Celzijusa. Javlja se pitanje, kako su tamo mogle preživeti kamile, koje su poznate kao „pustinjski brodovi“? Radi se o tome, da je pre tri miliona godina na planeti bilo znatno toplije. O tome svedoče pronađeni ostaci prastarih biljaka u arktičkim predelima, objašnjava stariji naučni saradnik laboratorije sisara ruskog Paleontološkog instituta Jevgenij Mašenko.
- Preci kamila nikada nisu živeli među santama leda i na mrazu. To je u današnje vreme kanadski Arktik - surov, a u ta vremena, to je pre bio prostor sa umerenom klimom. Tamo su rasle širokolisne šume. Zahlađenje, koje je stvorilo današnje uslove u ovoj oblasti nastalo je kasnije, nakon miliona godina. Uostalom i dinosaurusi, krajem krede, takođe su dospevali u arktičke predele i živeli tamo neko vreme. Ali kada je dolazilo vreme polarne noći, oni su migrirali. Možda je ista situacija i sa precima kamila. Oni su boravili tamo tokom polarnog dana, a zatim su se vraćali u južnije krajeve.
Ranije su se ostaci kamila sretali na Aljasci i Jukonu, ali otkriće u kanadskom Arktiku naučnici smatraju značajnijim, jer je 1200 kilometara severnije. Smatra se da su kamile iz Severne Amerike dospele u Evroaziju preko Beringove prevlake, koja je u praistorijska vremena spajala Aljasku i Čukotku. U naše vreme dvogrbe i jednogrbe kamile žive u pustinjama Afrike i Azije, govori profesor katedre zoologije i ekologije Moskovsog pedagoškog univerziteta Vladimir Babebnko.
- Osim toga srećemo i primitivnije kamile, koje žive u Južnoj Americi. To su lame, gvanako, vikunje. One nemaju grbe, i obitavaju u predelima sa surovijom klimom. Oni dospevaju do Patagonije, gde je dovoljno hladna klima. Krzno lame, vikunje, gvanako spada u najtoplije, uostalom kao i kamilje, koje služi kao sirovina za izradu veoma tople ćebadi.
Izuzetna izdržljivost kamila pomogla im je da prežive u različitim klimatskim uslovima. „Arktička“ kamila, koju su na ostrvu Elsmir otkrili naučnici Prirodnjačkog muzeja iz Otave, tridesetak posto je veća od današnjih dromedara. Njegova visina do ramena je 2 metara 70 santimetara. Težina – 900 kilograma. Prema mišljenju kanadskih istraživača, takve tipične osobine kamile kao široke noge, velike oči i grba, mogli su nastati tokom prilagođavanja uslovima života u Arktiku.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- Arktik
- životinje
- istraživanje
- pronalazak
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















