850 reči za migrante
Manje od hiljade reči. Ministarstvo obrazovanja i nauke je pripremilo minimalne zahteve znanja ruskog jezika za radne migrante. Oni moraju da znaju 850 reči, umeju da shvate na sluh obične rečenice i vode jednostavne dijaloge o običnim temama, kao i razumeju opšti smisao i temu pismenog teksta i sami sastavljaju pismeni monolog.
Ideja je dobra, međutim, neće je biti lako realizovati, smatraju eksperti.
Projekat zahteva je razmešten na sajtu resora, te je pristupačan za razatranje. Dokument su počeli da pripremaju posle toga, kada je 1. decembra 2012. godine stupio na snagu zakon, u skladu sa kojim radni migrani, koji rade u sferi stambeno-komunalne privrede, trgovine na malo i servisiranju stanovništva, moraju da polažu ispit iz ruskog jezika. Međutim, specijalni zahtevi za nivo i obim znanja sve do sada nisu bili razrađeni. Ministarstvo obrazovanja i nauke je pokušalo da to nadoknadi.
Eksperti su različito tretirali taj pokušaj. Nema sumnje da stranci, koji su došli u Rusiju da rade, moraju da znaju ruski jezik. Pitanje je samo u paketu zahteva. Pred mikrofonom je naučnik Instituta ruskog jezika RAN Jelena Šmeleva:
- Danas u Moskvi ima mnogo ljudi, koji ne govore ruski. Usled toga nastaju konflikti, neshvatanje. U mnogim zemljama postoje ispiti iz jezika za ljude, koji pretenduju na državljanstvo zemlje. To je normalno. Međutim, za one, ko dolazi da radi, a ne dobijedržavljanstvo, to pre svega određuju potrebe poslodavca.
Jelena Šmeleva smatra da obim znanja mora da zavisi od struke, za koju se traži različiti nivo znanja.
Pri tome ekspert ističe da rečnik za strance sadrži minimum tri hiljade reči. Prema procenama dečijih psihologa, šestogodišnje dete zna od tri do šest hiljada reči, od kojih stalno koristi oko hiljadu i po.
Danas u zemlji ima oko 160 centara, gde stranac može da položi ispit iz ruskog jezika. U Moskvi, naprimer, rade centri testiranja pri MDU, RUPN i Institutu ruskog jezika Puškin. Prosečna cena testa iznosi oko sedam hiljada rubalja. Za ispit se može pripremiti na jezičkom tečaju. Međutim, kako priznaju eksperti, jezički testovi nisu popularni kod došljaka. Glavno je da testiranje i obuka danas imaju individualni karakter. Uzimajući u obzir migracioni tok, takva obuka mora da bude masovna. To je još jedan ozbiljan problem, smatra predsednik Instituta nacionalne strategije Mihail Remizov:
- Inače, to je pre svega opterećenje za sistem obrazovnja zemalja – donatora migracije (Srednje Azije i Zakavkazja). One ne mogu da savladaju to opterećenje, neće ga savladavati ni u skoroj budućnosti. Možemo da se setimo poslodavaaca. Ako su oni zainteresovani za uvoz radne snage, ako imaju kvotu, oni moraju da obezbede radnicima socijalne usluge i znanje jezičkog minimuma.
Prema rečima Remizova, zemlje i poslodavci moraju da regrutuju one, ko ima potrebne kvalifikacije i zna jezik.
Najzad, zahtevi jezičkog minimuma mogu da obuhvate samo one, ko je došao i radi legalno. Danas su legalni gastarbajteri u ogromnoj manjini. Mihail Remizov ne isključuje da zahtev za znanje jezika mogao bi da igra ulogu svojevrsnog filtera, koji će omogućiti rešenje problema ilegalne migracije.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- jezik
- stanovništvo
- prava
- zakoni
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















