Francuski Moskovljanin – kompozitor Raskatov
Holandija, Velika Britanija i 16. marta Italija – takva je maršruta novog dela poznatog ruskog kompozitora Aleksandra Raskatova – opere „Pseće srce“. Italijansku premijeru priprema milansko pozorište La Skala. I ona će očigledno postati najlepši poklon za 60. rođendan autora, koji je Raskatov obeležio pre tačno nedelju dana.
U Rusiji se muzika Aleksandra Raskatova čuje ređe nego u inostranstvu. Početkom 90-ih godina 20. veka kompozitor se preselio u Evropu i trenutno živi u Francuskoj. Međutim, Raskatov ne zaboravlja rođenu Moskvu. Ovde je proveo 40 godina, ovde se formirao kao muzičar, iako njegova porodica nije pripadala muzičkim krugovima: otac je bio pisac-satiričar, dobro poznat po publikacijama u popularnom satiričnom časopisu „Krokodil“. A sina je pre svega formirao Moskovski konzervatorijum. Bio je učenik uvaženog profesora Alberta Lemana i veoma poznatog kompozitora Tihona Hrenjikova. Po sopstvenim rečima Raskatova, neformalni učitelj i ogroman autoritet za njega je bio Alfred Šnitke, kompozitor-avangardista koji je u mladim godinama Raskatova gotovo bio u nemilosti. Aleksandar Raskatov se u mnogome upravo zbog toga pridružio takozvanim alternativcima. Tako se u Savezu sovjetskih kompozitora nazivala Asocijacija savremene muzike koju je osnovao Edison Denisov. Danas više nema nijednog od nekadašnjih učitelja Rakatova, ali u Moskvi žive njegovi prijatelji koje on obavezno posećuje. Raskatov je sad u odličnoj stvaralačkoj formi – tako smatraju mnoge njegove kolege. Među njima je kompozitor Aleksandar Vustin:
- Raskatov je moj davnašnji drug i ja možda njegovo stvaralaštvo osećam bolje od mnogih mojih kolega. Često komuniciramo na načine koji su nam dostupni, on mi šalje snimke, ima ih prilično mnogo. Njegovu muziku poznajem i volim odavno, negde od 70-ih godina, i znam njegov razvoj. To je jedan od najistaknutijih talenata savremene ruske muzike. Jedan od najjačih, najmoćnijih.
Opera „Pseće srce“ koju očekuje publika pozorišta La Skala je najnovije od Raskatovljevih većih dela napisanih na današnji dan. U osnovi libreta je istoimena pripovetka ruskog klasika 20. veka Mihaila Bulgakova. Ljudi u Rusiji je odlično znaju bez obzira na to što je zbog oštrog satiričnog sadržaja u sovjetsko vreme decenijama bila zabranjena. Po mišljenju Aleksandra Vustina u operi „Pseće srce“ Aleksandar delimično nastupa kao oponent Mihaila Bulgakova:
- Imam osećaj da se to iz satire – svakodnevne, vrlo originalne i otroumne kod Bulgakova – pretvorilo u nešto veće zahvaljujući muzici. U izvesnom smislu Aleksandar produbljuje zamisao Bulgakova, dovodi je do nekih ogromnih, skoro kosmičkih uopštavanja. Nadam se da će ova opera doći i do slušalaca u Rusiji.
Siže se kod Mihaila Bulgakova sastoji u tome da profesor presađuje psu vitalne organe preminulog muškarca i pas se postepeno pretvara u čoveka s prezimenom Šarikov. Samo, Šarikov nije u stanju da postane čovek u potpunom smislu reči i posle mnoštva katastrofa koje zajedno s njim dolaze u kuću intelektualca profesor izvodi obavlja operaciju. Na kraju pripovetke život se vraća u normalu – i za ljude i za sirotog psa. Međutim, u operi je, kaže njen autor, kompozitor Aleksanar Raskatov, mnogo toga drugačije:
- Odlučio sam da Šarikov ostane onakav kakav jeste. U operi, na primer, profesor medicine ima noćnu moru i u ovom snu Šarikov peva, izvinite, poskočicu sa psovkama. Siže pripovetke za mene nije crno-beli. Ima trenutaka kad sam baš insitirao na tome da Šarikov zaslužuje i sažaljenje.
Aleksandar Raskatov odavno ima takozvane svoje izvođače koji rado izvode njegovu muziku. To su i veoma poznati muzičari iz Rusije, kao što su na primer, alt-violinista Jurij Bašmet ili dirigent Valerije Gergijev, - i najugledniji evropski kolektivi – holandski „Šenbergov ansambl“ i engleski „Hilijardov ansambl“. Moguće je da će oni popuniti redove izvođača uloga u operi „Pseće srce“.
Olga Burgova,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















