Ko se sprema u Evropsku uniju neka uči ruski jezik
Često se u poslednjih dvadeset godina nakon raspada Sovjetskog Saveza moglo čuti mišljenje da je ruski jezik stvar prošlosti i da je u svakodnevnoj komunikaciji važnije poznavanje praktički bilo kog zapadnog jezika. Međutim, ukoliko se spremate na put u Evropsku uniju, možda se nađete u situaciji da skoro svi oko vas govore upravo ruski - u trgovinama, na šalterima železničke stanice, u restoranima i kafićima, u gradskom prevozu, na ulici i bukvalno na svim drugim mestima. Drugim rečima, moglo bi vam se desiti da u poseti nekom glavnom gradu u Evropskoj uniji budete potpuno dezorijentisani ako ne govorite ruski jezik.
Pogotovo ako je ta zemlja Letonija, i ako ste u njenoj prestonici - Rigi. Naime, u toj zemlji na obali Baltičkog mora, oko 44% ukupnog stanovništva, raznih nacionalnosti, smatraju ruski svojim maternjim jezikom, a čak 94% svih stanovnika vlada ruskim jezikom. U glavnom gradu Rigi, isto kao i skoro u svim drugim većim gradskim sredinama, čak većina građana prvenstveno govori ruskim jezikom, u šta se lako možete uveriti ako prošetate po tom urednom i arhitektonski lepom gradu, te oslušnete na kom jeziku razgovara većina ljudi oko vas. Naravno, na ruskom. Pa ipak, ni to nije bilo dovoljno da se ruskom jeziku u Letoniji dodeli status drugog državnog jezika ili barem jezika u službenoj upotrebi. Na taj način, ruskojezično stanovništvo Letonije je procentualno najveća jezička manjina u zemljama Evropske unije, čiji jezik nema status zvaničnog u svojoj zemlji. Letonski zvaničnici su takvu poražavajuću i neprijatnu činjenicu pokušavali opravdati rečima da je razlika sa statusom jezika u Letoniji, i na primer u Belgiji, u tome što je u Belgiji stanovništvo koje govori drugim jezikom tamo živelo vekovima pa zato može dobiti status zvaničnog, a u Letoniji su mnogi ljudi koji govore ruski došli tek u doba Sovjetskog Saveza, u vreme najveće industrijalizacije i modernizacije zemlje.
Međutim, Srbin sa Balkana bi na ovakvu tvrdnju mogao samo da se gorko osmehne, s obzirom da su mnogi Albanci na Kosovo došli takođe tek relativno nedavno, otprilike u isto vreme, kada je tadašnji jugoslovenski režim dozvolio masovno naseljavanje iz Albanije, pa su oni ipak dobili svoj službeni jezik, a najveći broj članica Evropske unije im je sada priznao i celu državu na tlu Srbije.
Ili šta tek reći za stanje srbskog jezika u Crnoj Gori, gde se većina građana izjasnila da govori upravo srbski i u kojoj se srbski govori bukvalno još od vremena nastanka te zemlje, ali to ipak nije bilo dovoljno da on postane zvaničnim jezikom.
Inače, i ruski patrijarh Kiril je pozvao Letoniju da obezbedi ruskom jeziku status državnog jezika, a nedavno na susretu sa gradonačelnikom Rige, koji se takođe javno zalaže za to isto, izjavio je da Letonija treba rešiti pitanje ruskog jezika, i dodao je da 44% tamošnjih stanovnika smatraju ruski svojim maternjim, ali uprkos tome vlasti ga tretiraju kao strani jezik, što je jedinstven slučaj u svetskoj praksi. A dok se takva situacija ne izmeni, rekao je patrijarh, mi ćemo izražavati svoju zabrinutost po tom pitanju.
Naravno, patrijarhovim rečima bismo mogli dodati samo već pomenute balkanske slučajeve, gde se vrši diskriminacija na štetu srbskog jezika.
A letonski političar i nekadašnji poslanik u parlamentu je rekao sledeće: «Sada je ta tema otvorena i jednom će ruski jezik da dobije službeni status. Takva je evropska istorija i praksa. Sve nacionalne manjine u Evropi koje su počinjale borbu za status svog jezika, prelazile su dug put, a on je počinjao od obraćanja državi da omogući status njihovom jeziku. Tako su postupili i Velšani u Velikoj Britaniji i Baski u Španiji. I oni su uspeli u tome».
Međutim, izgleda da u savremenoj Evropi ono što važi za sve narode i dalje ne važi za ljude koji govore ruski u Letoniji ili srbski u Crnoj Gori. U tim slučajevima evropski standardi kao da ne umeju da pronađu svoj put do realizacije u stvarnom životu.
Pa ipak, mada ruski još uvek nije dobio status zvaničnog jezika u Letoniji, ako idete u tu baltičku zemlju, počnite na vreme da ga učite. U svakom slučaju biće vam neophodan u svakodnevnoj komunikaciji, jer ipak je ruski - jezik koji se najviše zna i koristi u tom delu Evropske unije.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















