Problemi integracije romskih porodica u Nemačkoj
Bendžamin Marks, predstavnik organizacije Aachener Siedlungs – und Wohnungsgesellschaft, govorio je za Glas Rusije o novom projektu integracije romskih porodica u Nemačkoj.
Garcer Štrase je deo kvarta Nojkeln u Berlinu, gde živi oko 600 romskih porodica. Uglavnom su to doseljenici iz mesta Fantanele 35 kilometara od Bukurešta. Gracer Štrase, kao što i doliči mestima gde se čuje romski govor i pesme, živi posebnim životom sa svojim tradicijama, ritualima, načinom života, svadbama pod otvorenim mebom, čedoljubljem i vikom. Zašto su se oni preselili iz Rumunije u Nemačku? Po rečima Bendžamina Marksa, on je shvatio razlog kada je sam boravio u Fantanelu, gde su ove porodice ranije živele.
- Na prvi pogled Fantanele je simpatično selo sa delimično izgrađenim kućama, kućama koje se delimično grade, smeštena u živopisnom krajoliku. Tamo bi bilo dobro kada je vrućina iznajmiti na dve nedelje laku letnju kućicu i zaboraviti na svakodnevnu jurnjavu. Ipak tamo nije moguće živeti. Nema posla. Ima škola, ali ona ne pruža potpuno obrazovanje. Radi toga treba preći u drugu. I ići do nje 30 kilometara.
Diskriminacija Roma u Rumuniji je osetan i složen problem. Oni beže u Berlin, na Garcer Štrase, smatrajući da je to svojevrsni „romski raj“. Ali to nije tako. Složenosti integracije postoje svuda. Neko čak pokušava da se vrati u Fantanele. Čak posle dugog boravka u Berlinu, oni nastavljaju da održavaju tesne kontakte sa Fanataneleom, putuju na raspust, šalju novac rođacima koji ostanu tamo.
Bendžamin Marks ističe da problemi integracije psotoje čak u takvim mestima kao što je Garcer Štrase:
- Teško je zamisliti situaciju u kojoj bi romske porodice mogle da žive pored nekog drugog. Oni stvaraju svoje grupacije, zajednice, rade poslove, obećavaju svojima život i boravak u Nemačkoj, za šta traže novac. Osim toga, oni zaista moraju da plate faktički za svaki korak. A to ne žele. Ispada da postoji neki posebni novčani promet i istovremeno dugovi pred državom.
Organizacija koju predstavlja gospodin Marks bavi se izgradnjom i osiguranjem stanova romskim porodicama. Administracija kvarta Nojkeln aktivno podržava ovaj projekat. Između ostalog, pruža mogućnost predstavnicima porodica da se školuju u rade. Većina roma sa Garcer Štrase ima profesionalno građevinsko obrazovanje. A žene, bez obzira na zatvorenost ovog malog društva, uče nemački na opštinskim kursevima. S anjima rade specijalni saradnici kako bi olakšali integraciju. Ipak, sve to ni malo ne raduje. Po mišljenju Marksa, EU je dopustila ozbiljnu grešku kada je pustila u ujedinjenu Evropu Rumuniju i Bugarsku. Previše je rano za same ove zemlje da integracija njihovih građana bude bezbolna. I ako se EU odlučila na taj korak, trebalo je pružiti sve institucije i instrumente pomoći takvim zemljama već unutar Unije. Ali to nije bilo učinjeno. I takvi poduhvati kao Gracer Štrase ne rešavaju problem. Ipak važno je da on pokazuje da je pozitivno iskustvo moguće i realno. Administracija treba ozbiljno da se odnosi prema takvim projektima, a sami doseljenici treba da čuvaju stanove, da preduzimaju korake za jačanje svog položaja u novom društvu. To zahteva vreme i ogromne napore.
Armin Zibert,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- Rumunija
- stanovništvo
- prava
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















