Krunisani građanin
Amsterdam je ukrašen zastavama. Građani su puni entuzijazma, praktično svi stanovnici grada planiraju da izađu na ulice kako bi pratili prazničnu povorku novog kralja Viljema-Aleksandra. Fasade administrativnih zgrada su ukrašene inicijalima V i A, zastavama narandžaste boje Oranske dinastije. Čak gradski tramvaj je dekorisan kao kraljevske kočije.
Kraljica Holandije Beatriks je predala upravljanje zemlje svom najstarijem sinu koji je postao najmlađi kralj u Evropi. Posle vladavine Vilhelmine, Julijane i aktualne kraljice Beatriks, posle više od sto godina vladavine žena, prestol će ponovo preći muškarcu.
Mnogi su očekivali da vide na prestolu nastavača tradicije – Viljema Četvrtog. Ali vremena se menjaju, menjaju se i običaji: Viljem-Aleksandar odbija mnoge formalne atribute kraljevske vlasti. Kao prvo, bogata ceremonija ne zove se krunisanje, već uspon na presto. Reč je ne samo o tananostima terminologije ili detalja dvorske etikecije, već o simbiličnom gestu koji potvrđuje punoću odvajanja crkve od države. Kao drugo, kralj se zaklinje pred oba doma Parlamenta i nće učestvovati u formiranju vlade. Svi očekuju od Viljema-Aleksandra manje koznervativni stil uprave. On je obećao u svom nedavnom javnom nastupu na televiziji da će biti pravi kralj 21. veka i da neće sebe saterati u okvire protokola. Holanđani imaju osnove da veriju svomkralju, jer u njegovu čast će biti izvedena specijalno komponovana Kraljevska pesma, koja spaja tradicionalnu muziku i rep.
U čemu se sastoji osobenost kraljevske vlasti danas? Može li se videti kralj 21. veka jednostavno kao krunisani građanin? Može li se setiti da je u mladosti Viljem-Aleksandar mnogo briga priredio kraljici i često bio predmet pažnje štampe. Jedno vreme su mu dali čak ime Princ Pilzner, u čast omiljene marke piva koje je kao reka teklo na studentskim zabavama u kojima je učestvovao. Ali došao je čas kada se princ smirio. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Viljem-Aleksandar Kralj Holandije teži da bude primer za svoje građane.
Može li u naše dane kralj da ovaploti u sebi čovekove težnje ka idealu? Ako ne, zašto svaki događaj u kraljevskim porodicama Velike Britanije, Danske, Španije, obavezno privlači toliko pažnje? Teško da je to zbog paradnih izlazaka i veličanstvenih haljina. Mi želimo da verujemo da postoji neko, besprekorna ličnost, skoro vitez bez strana i mane u velom orgtaču koj je u stanju da se podigne iznad svakodnevice i da se pobrine o građanima zemlje kao o svojim čedima. Monarhija može da bude i sila koja će zaustaviti nadolaženje ratobornog nereda. Umesno je setiti se Kraljevine Maroko, jedne u severnoj Africi gde nisu protekle arapske revolucije.
I čak ako je uloga kralja Holandije u mnogome samo formalna dužnost, za hiljade Holanđana današnji dan je praznik čitave nacije!
Olga Bobrovič,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Holandija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















