Da li je Evropi potreban žrtveni jarac?
Merkel se razume u uzroke krize bolje nego bilo ko drugi – pod takvim naslovom nemački Di Velt je objavio intervju sa predsednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozuom. U njemu je šef evropske vlade istupio protiv širenja antinemačkih raspoloženja u poslednje vreme u nizu država zone evra, koje optužuju Berlin za nametanje politike stroge štednje. Da li je zaista kabinetu Angele Merkel potrebna danas podrška Brisela?
Kako je rekao Barozu, Nemačka se nije nametala da bude inicijator antikriznih mera u zoni evra. Kada je kriza počela da jača, šef Evropske komisije, po njegovim sopstvenim rečima, morao je bukvalno da danju i noću ubeđuje kancelara Angelu Merkel u to da će rukovodeća uloga Nemačke imati odlučujući značaj u prevladavanju kriznih pojava. I Nemačka, primetio je Barozu, počela je da deluje.
Opasnost aktuelne situacije sastoji se u tome što su ponovo počele da izlaze stare predrasude na svetlost dana. Između ostalog u zemljama severne Evrope neko naziva južne susede lenjim i nekompetentnim. A oni sa svoje strane karakterišu severnjake kao egoistične i bezosećajne. Izlazak šef izvršne vlasti EU vidu i tome da se razjasni građanima kontinenta da nije Nemačka i ne lično gospođa Merkel kriva za one krizne pojave koje se beleže sada u Francuskoj ili Portugaliji. Kako je rekao Barozu, svako treba sam da čisti đubre na sopstvenom pragu. Ali zahtevi koje je Brisel postavljao zemljama članicama EU vide se u Berlinu sasvim drugačije nego na jugu Evrope, gde Evropsku komisiju samtraju nečim poput apostola ekonomskog asketizma.
Tu treba napomenuti da u prognozi MMF za 2013. godinu Evropa je bila nazvana u suštini kočnicom na putu razvoja svetske ekonomije. Uzrok je usporavanje kretanja evropskih lokomotiva. Istina, glavni teškaš Nemačka će povećati svoju brzinu za svega 0,6%. A slabljenje Nemačke, upozorio je u već pomenutom intervjuu šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozu, značiće slabu zonu evra i slabiju Evropu i celini. Profesor Visoke škole ekonomije Ivan Rodionov smatra podršku ekonomskog kursa Nemačke od strane Brisela u celini opravdanom.
- Jasno je da je sada lider Evrope nesumnjivo Nemačka. I to je pozitivno, pošto je uvek bolje kada u svetu ima nekoliko centara moći, a ne samo Amerika, kao što je bilo na primer 90-ih. I zato je naravno Nemačkoj potrebna takva podrška koja govori o tome da model Nemačke u principu odgovara svima.
Istina, kako se ogradio u svom intervjuu Barozu, sa jedne strane ne može se osigurati stabilnost rasta na račun nagomilavanja dugova. A sa druge režim stroge štednje dostigao je političke i socijalne granice. Zato je potrebna sovjevrsna miks-politika. Sa tim se slaže nemački poslanik, predsednik komiteta za međunarodne poslove Evropskog parlamena Elmar Brok.
- Mislim da u određenoj meri treba spojiti oba pravca, rekao je Brok u radijskom intervjuu. Nije ispravno govoriti samo o ekonomiji. Tu treba da bude princip – kako jedno, tako i drugo. Zato što se napredak postiže preko strukturnih reformi, koje vode ka povećanju konkurentnosti.
Zaključak iz svega rečenog sledi jedan: žrtveni jarac Evropi nije potreban. U krajnjoj liniji niko od eksperata sa tim ne spori.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















