Početna stranica > Novosti

Intervju hrvatskog filmskog reditelja Arsina Antona Ostojića

Intervju hrvatskog filmskog reditelja Arsina Antona Ostojića
03.06.2013. god.


U gradu na Nevi nastavlja se međunarodni festival Filmovi balkanskih zemalja. Naš specijalnit dopisnik Grigorij Sokolov je razgovarao s učesnikom foruma rediteljem Arsinom Antonom Ostojićem.

Razgovor s doajenom hrvatske sinematike počeo je od dosta sporne tvrdnje da savremeni filmovi nedovoljno odražavaju stvarnost.

- Ako hoćemo da vidimo našu povest, a naša povest je i na filmu, onda ćemo da se vratimo dvadeset, trideset ili pedeset godina natrag i pogledaćemo ozbiljne filmove koji su govorili o nama. Film naravno mora da bude istinit. Pitanje istinitosti na filmu je sad neko kompleksno pitanje. Ulazimo možda i u teoriju filma ili uopšte kako umetnost napraviti. Film koji je dobar ima tendenciju da bude istinit. Istinitost se postiže sa kvalitetom, sa dobrom umetnošću. Ako napravite dobar film i ako niste namerno grešili u činjenicama onda ste verovatno napravili dobar film. Oni što ja hoću da govorim kad kažem istinit hre svega mislim da istinit i za ljudske emocije, da su te ljudske emocije u filmu pogiđene. To je za mene pre svega istinito. Ne samo činjenice, naprimer, gde koje godine nešto bilo. To u filmu mora da bude uvek. A prava istina je ljudski život, ljudska emocija, osećaji i odnosi među ljudima.

Kako je poznato, u balkanskom regionu su se sporna pitanja često rešavala pomoću oružja. To je našlo odraza u filmskoj umetnosti, gde je na neki način prisutna vojna tematika. Demonstrirati takve filmove znači držati gledaoce u stanju napetosti. S jedne strane, narod mora da zna svoju istoriju, s druge strane, on ne sme da stalno misli na njene negativne strane. Prema rečima Arsina Antona Ostojića, u Hrvatskoj su već rešili taj problem.

- Možda u ovom trenutku postoji neka prava mera, pogotovo u zadnjih dve godine su se pojavile dobra komedije. Ali u isto vreme su se pojavile i dobre drame koje dobijaju nagrade u inostranstvu. Mislim da to pokazuje zrelost kinematografija na tom području.

Posle raspada Jugoslavije svaka novonastala zemlja je počela da razvija svoju nacionalnu filmsku umetnost. Da li se uspostavlja saradnja između filmskih umetnika današnjih nezavisnih država?

- Ja mislim da najviše je saradnja upravo između zemalja bivše Jugoslavije. Naprimer, kada mi koproduciramo u Hrvatskoj, najviše koproduciramo sa zemljama bivše Jugoslavije. To je slučaj sa filmom Gorana Paskalevića, koji takođe bi voleo uključiti u ovu ozbiljnu grupu filmova koji se bave istinom. Mislim da je to jako važan i dobar film. I moj film „Zalimin put“ je rađen kao roprodukcija Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Znači opet je to bila koprodukcija zemalja bivše Jugoslavije. Tako da vidimo da još postoji interes za takve priče između naših zemalja, zemalja Balkansre regije. Tako da mislim da je to važno jer mi pomažemo jedni drugima.

Da li je opravdano, prema Vašem mišlenju, održavanje takvih međunarodnih festivala kao što je ovaj u Sankt-Peterburgu?

- Ja mislim da je uopšte vredno prikazivati dobre filmove koje publika inače ne može da vidi. Znamo da se u kinima vrte uglavnom komercijalni Holivudski projekti ili domaći filmovi. Ali teško publika može da vidi filmove iz drugih zemalja. Tako da mislim da je važno da vidi i balkanske filmove jednostavno da se upozna s time šta se događa na Balkanu, kako ljudi razmišljaju, šta su preokupacije i teme kod nas na Balkanu. Tako da mislim da je to važno. Apsolutno.

Između ostalog, Arsin Anton Ostojić nije prvi put u Peterburgu. On je posetio rusku severnu pretonicu pre 4 godine, prilikom prvog međunarodnog festivala balkanskog filma. Razume se, on je iskoristio tu mogućnost da bi posetio Ermitaž, Ruski muzej i druge znamenitosti Peterburga.

- Ono što me je fascinantno su kilometri i kilometri kanala. I kanali su svi uređeni sa kamenom obalom i svi stoje. Znamo koliko je to posla, koliko je trebalo da se sva ova močvara koja su tu bila u zadnjih tristo godina da se sve tako uradi da ispada jedan grad koji funkcionira. Po meni je to prelepo. Ja sam se vozio kanalima, uzeo sam i brod ovaj put. Tako je bilo jako lepo voziti tim kanalima i videto koliko je to bilo po posla da se sve to napravi. Ja obožavam te male metalne mostove. To mi je baš jako drago. To je jako filmično. Sankt Peterburg je jako filmičan grad. Ima tu lepotu koja može da izgleda na film.



  • Izvor
  • Glas Rusije/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA