"Kompas" za Kosmos
Budućnost međuplanetarnih putovanja je nezamisliva bez navigacionog sistema – sličnog GPS ili GLONAS, samo u kosmičkom prostoru. Nemački radioastronomi su predložili da se u svojstvu prirodnih svetionika koriste pulsari, tj. neutronske zvezde koje se sto puta okrenu u sekundi.
Pulsar šalje snažno elektromagnetno zračenja u obliku uskog snopa, koje pri svakom obrtaju u trenutku "dotakne" Zemlju. Tada aparatura detektuje kratke impulse na radiju, u svetlosnom ili rendgenskom dijapazonu. Kada je 1967 prvi put radioteleskop dobio signale pulsara, u početku je to bio šok: naučnici su pomislili da ih šalje neka vanzemaljska inteligencija. Od tada je otkriveno oko 2 hiljade pulsirajućih zvezda. Njihovi impulsi mogu biti česti ili ređi, ali se ponavljaju sa visokom učestalošću. Na tom svojstvu se i zasniva ideja naučnika radioastronomije Instituta Maksa Planka u Bonu: odrediti položaj aparata, čak i izvan Sunčevog sistema.
Poenta je u ovome: za navigaciju je potrebno najmanje tri pulsara sa različitih krajeva zvezdanog neba. Signal svakog je različit, u zavisnosti od tačke u kosmosu ka kojoj leti aparat, "poziv" od svake od tri zvezde će doći kod njega sa izvesnim zakašnjenjem u odnosu na predviđeni njihov dolazak (što je izvesno brodskom kompjuteru). Upoređujući zakašnjenja, moguće je izračunati koordinate aparata u kosmosu - na istom principu funkcionišu GPS i GLONAS. Nemci tvrde da će se lokacija broda moći odrediti sa tačnošću od 5 km. Šef Odeljenja za fiziku i evoluciju zvezda Instituta za astronomiju RAN Dmitrij Vibe smatra realnim:
- Mislim da tu nema ništa neverovatno. 5 km – dovoljno je solidno rastojanje. To da će ono biti dostižno u celom Sunčevom sistemu, jasno je: veličina Sunčevog sistema je zanemarljiva u poređenju sa međuzvezdanim udaljenostima. Konkretna lokacija u Sunčevom sistemu ne igra neku ulogu.
Za izračunavanje putanje planeta, kao i slanje ka njima automatske stanice, nekoliko decenija se koristi drugačiji metod - radar. Prema njemu se pravi matematički model koji predviđa kako će se kretati planete u svemiru. On se može kombinovati sa idejom Nemaca, smatra profesor sa astronomskog odeljenja Fizičkog fakulteta MGU Vladimir Surdin:
- Ovaj model treba staviti u kompjuter svemirskog broda. Tako da će računar uvek znati gde je planeta - iako on, tj. Kosmički brod, ne zna uvek gde se i sam nalazi. Za to su potrebne pulseri. Oni pokazuju, gde se letelica nalazi, a u kompjuteru je program koji pokazuje gde se u tom trenutku nalazi planeta. I on zna sve što mu je potrebno da bi upravljao letom.
Na primer, brodu je potrebno da popuni zalihe goriva iz skladišta na jednom od nebeskih tela u asteroidnom pojasu. Kako da pronađe put do njega? U takvom slučaju, navigacija je od od velike važnosti.
Prema rečima Vladimira Surdina, stvaranje takvog sistema neće ići glatko. To što je odlučeno da se koristi samo rendgenska komponenta signala – dobro je pošto je rentgenska optika relativno mala. U suprotnom, morale bi se uzeti radioantene od desetak metara. Međutim, rengenskih zraka u kosmosu je malo, oni retko dolaze, i za njihov prijem, takođe, je potrebna velika oprema, a u svemirskom brodu se računa svaki kilogram. Ali i to se može popraviti - nova tehnologija stvara uređaje kompaktnijim, što vidimo poslednjih decenija.
Boris Pavliščev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ESA, NASA, and L. Calcada, NASA/ vostok.rs
- Povezane teme
- GLONAS
- kosmos
- istraživanje
- telekomunikacije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















