Ruski odgovor na arktičko uzbuđenje
Rastuća vojna aktivnost Rusije u arktičkom regionu odgovor je na akcije zapadnih država. Moskva je primorana da pribegava takvim merama radi zaštite sopstvenih geopolitičkih interesa. Ako ne bude uvećavala svoju moć u regionu sada, Rusiji će biti teško da dostigne tempo militarizacije Arktika, koji prate SAD i njihovi NATO saveznici, ističu eksperti.
Novi povod za razmišljanja o militarizaciji Arktika bilo je zasedanje Arktičkog saveta na nivou načelnika generalštaba. Manifestacija se podudarila sa aktivnim dejstvima ruskog Ratnog vazduhoplovstva na severu i severozapadu zemlje. Rusija ne krije da uvećava svoju vojnu aktivnost u Zapolarju. Moskva je zvanično objavila da je 11. juna vršena provera bojeve gotovosti vazduhoplovnih baza koje se nalaze u Kareliji, Lenjingradskoj i Murmanskoj oblasti.
Provera gotovosti ruskih Oružanih snaga će biti sve više – posebno na severnim granicama. Već su usvojene Osnove državne politike Rusije na Arktiku. U skladu sa tim dokumentom u regionu se formiraju arktički odredi, razvija se vojna infrastruktura, jača granica. U aktuelnoj situaciji takvim merama bi pribegla praktično svaka država. Vašington ne krije da razmatra Akrtik kao novo strateško polje bitke.
Uzrok arktičke uznemirenosti je jasan: topljenje ledova ne samo da otvara dostup ogromnim rezervama nafte i gasa i drugih korisnih ruda, već i Severnom pomorskom putu – najkraćem putu iz Evrope u Aziju. Samo suparništvo može da omete osvajanje svih tih bogatstava, smatra zamenik direktora za istraživanja Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku Dmitrij Suslov.
- Treba se pripremiti za veštačku eskalaciju napetosti na Arktiku i nekakvu trku u naoružavanju. To je vrlo tužna tendencija, pošto u datom slučaju delimo kožu neubijenog medveda. Problem je u tome što je reč o neistraženim resursima – tačnije mi ne znamo sigurno u kojoj količini. Ali čak ako oni tamo postoje, na današnji dan njihova eksploatacija je vrlo skupa i ekonomski neosnovana. Strane bi trebalo da depolitizuju svoje odnose povodom Arktika, da uspostave saradnju. Primer može da bude saradnja kompanije Rosnjeft i američke Ekson Mobil. Ali sve veće naoružavanje Arktika stvara negativnu političku klimu, koja ometa realizaciju ovakvih projekata.
Nažalost, Arktički naučno-projektni centar koji su nedavno formirali Rosnjeft i Ekson Mobil, jedan je od malobrojnih primera saradnje u osvajanju severnih bogatstava. Glavna tendencija za sada je uvećanje napetosti pored severnih ruskih granica. Pod izgovorom humanitarnih operacija NATO trupe uvežbavaju zadatke miniranja akvatorijuma, kontrolisanja vazdušnog prostora i iskrcavanja pomorskog desanta na obalu. Tako da pre nego što se arktička konfrontacija pretvori u arktički dijalog, Rusiji predstoji da bitno ojača svoje pozicije u regionu, uveren je član Društvenog saveta pri vojno-industrijskoj komisiji ruske vlade Mihail Hodarenok.
- U sovjetsko doba vojno prisustvo na Arktiku je bilo više nego osetno. Ali 90-ih godina od njega praktično ništa nije ostalo. U prvom redu sada se postavlja pitanje našeg povratka na Arktik, kako vojnog, tako i civilnog. Pošto, ako mi nekako ne podržavamo svoje prisustvo na Zemlji Franca Josifa, Novoj Zemlji, mi sami tamo i ne prisustvujemo. A težnja mnogih zemalja Severne Evrope da pretenduju na niz teritorija čija pripadnost Rusiji ranije nije izazivala pitanja, sada je više nego osetna. Može se reći čak da u zemljama Severne Evrope, SAD, Kanadi vide se pokušaji da se formira jedinstveni antiruski arktički front.
Interesovanje za Arktik danas ispoljavaju države koje su vrlo daleko od njega. Kina se, na primer, pozicionira kao «priarktička» zemlja. Arktički savet popunjavaju novi posmatrači koji insistiraju na davanju Arktiku statusa regiona gde važi međunarodni režim, po ugledu na Antarktik. Ipak Rusija ima najdužu teritoriju koja izlazi na arktička mora. Moskva ima značajnije trgovinsko-ekonomske, gorivno-energetske i vojno-političke interese u Arktiku – čak u poređenju sa arktičkom Danskom, Kanadom, Norveškom i SAD. I ove interese nema nameru da napusti.
Andrej Smirnov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Arktik
- geopolitika
- resursi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















