Engleska književnica napisala novu knjigu o Rusiji «Ponoć u Sankt-Peterburgu»
«Ponoć u Sankt-Peterburgu» - tako je nazvala svoju novu knjigu Engleskinja Vanora Benet. Novinarka i autor nekoliko knjiga, ona je radila u Francuskoj, Kambodži, Angoli, Mozambiku.
Početkom 1990-ih godina ona je došla u Rusiju, gde je živela i radila u toku nekoliko godina. Događaji iz tog perioda su postali osnova njenih knjiga o ratu u Čečeniji i nezakonitoj trgovini kavijarom. Od 2006. godine Vanora Benet je napisala 4 romana. Ponoć u Peterburgu je njen 5. roman. Događaji u tom romanu se odvijaju u Rusiji. U intervjuu dopisniku londonskog biroa Glasa Rusije Elis Lanjado spisateljica je ispričala da je roman posvećen mladoj ženi, koja je 1917. godine bežala sa juga Rusije na sever da bi se spasla od pogroma. To je uzbudljiva priča o ljubavi, kao i priča o gradu Sankt-Peterburgu, - kaže Vanora Benet.
- Ideja je nastala na osnovi materijala, koji mi je zaista blizak. Htela sam da napišem roman o majstorima violina, sama sam učila taj zanat. Dobro poznajem Peterburg, dosta sam vremena boravila tamo, kada sam živela u Rusiji. Volim taj grad, on spada u mesta, koja je neophodno posetiti. Verovatno je najglavnije, što sam htela da napišem o čoveku, koji je izgubio otadžbinu. Uvek su me oduševljavali ljudi, koje je izbacila užasna prošlost, a koji su se snašli u apsolutno drugoj situaciji u na sasvim drugom mestu. Htela sam da pratim moju junakinju u vreme tog izbacivanja energije. Ona je Jevrejka, koja živi u Rusiji, u vreme revolucionarnih događaja 1917. godine ona beži sa juga zemlje zbog pogroma, a tek na kraju knjige postaje svesna gde je njeno pravo mesto u životu.
Više puta sam srela u Rusiji ljude, koji su se snašli u složenoj situaciji, - priča Vanora Benet.
- Kada sam radila u Rusiji, mnogo sam pisala u svojim reportažama o događajima, koji su prethodili prvom ratu u Čečeniji, o događajima posle rata. Razgovarala sam sa običnim ljudima. Oni su morali da savladaju situaciju, koju im je priredio život. Sve ih kao da vidim sada pred sobom.
Vanoru Benet interesuju ruski jezik, kultura i sve, što je povezano sa zemljom. Na pitanje zašto postoje ljudi, koji ne vole Rusiju, književnica odgovara:
- Ne mogu da koristim pojmove ljubav ili mržnja. Jednostavno nisam ravnodušna prema Rusiji. Sećam se, kada sam tamo živela, naizmenično sam volela i mrzela Rusiju 500 puta na dan, a ništa drugo nisam osećala. Meni je to teško objasniti čak samoj sebi.
Danas Vanora Benet se više ne bavi reporterskim radom. Prema njenom sopstvenom priznanju, ona vodi odmereni život u Londonu sa svojim mužem i dva mala sina. Piše romane i pravi violine.
Rita Ošun,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















