Palestinsko pitanje: Tel-Avivu se isplati status-kvo
Izraelski mediji su saopštili o novim ustupcima, na koje bi mogao da pristane Tel-Aviv radi obnavljanja mirovnih pregovora s Palestincima, prekinutih 2010. godine. O pristanku strana da se vrate dijalogu saopštio je prošlog petka državni sekretar SAD Džon Keri.
Prema saoštenju štampe, Izraelci se uzdržavaju od objavljivanja novih tendera za izgradnju jevrejskih naselja na Zapadnoj obali. Takođe oni mogu da oslobode oko 80 palestinskih radikala, koji su se našli u zatvoru pre Oslovskih dogovora iz 1993. godine. Podsetimo, ni zvaničnih izjava, ni odluka vlade o tome za sada nema. U međuvremenu mediji saopštavaju i o drugim inicijativama, naprimer, namerama da se Palestincima sagradi fabrika kalijumovih gnojiva, kao i aerodrom u Jerihonu, koji bi postao u perspektivi jedan od transportnih čvorova nezavisne palestinske ekonomije. Danas na Zapadnogj obali nema civilnih aerodroma (nabliži je Ben-Gurion u Tel-Avivu).
Teško da će ekonomske povlastice biti toliko privlačne da bi uticale na stav Palestinaca, - uverena je vodeći naučnik Instituta orijentalistike RAN Tatjana Nosenko.
- Ekonomski predlozi se uklapaju u nekada proglašen od strane premijera Benjamina Netanjahua plan razvoja palestinskih teritorija da bi insistirali na stvaranju preduslova za državnu izgradnju kod Palestinaca. Veliko je pitanje da li se ti planovi mogu da se realizuju. Takvih predloga je tokom poslednje decenije bilo mnogo, realizovan je samo jedan deo.
Drugi ekspert naziva sve predloge Izraela sekundarnim. Sve zavisi od ključnih momenata: granice, bezbednost, vodeni resursi i status Jerusalima. Palestince pre svega interesuje koliko će zemlje oni dobiti. Ako im ne bude odgovaralo ono, što predlaže Netanjahu, o miru neće biti ni govora. Premijer se bazira na desničarskim snagama. Između ostalih, na doseljenicima, razmišlja docent katedre orijentalistike MGIMO Nikolaj Surkov.
- Netanjahu želi da predloži rezultate pregovora za svenarodni referendum. Takav prilaz osuđuje bilo koji mirovni sporazum na propast: u izraelskom društvu dominiraju desničarski pogledi i strogost prema Palestincima. Ako sporazum bude obuhvatio velike ustupke, on neće biti prihvaćen na referendumu.
Prema listu The Wall Street Journal, Džon Keri je dao Palestincima pismene garancije da će se dijalog graditi na principu granica 1967. godine. Međutim, Bela kuća ne može da garantuje u ime Izraela. Kako piše The New York Times, za sada nema znaka da će linije 1967/ godine postati osnova za početak pregovora.
Nedavno je bilo objavljeno da poseta Vašingtonu glavnog izraelskog pregovarača Cipi Livni i njenog palestinskog kolege Saiba Erekata ove nedelje neće biti održana. Livni i Erekat su morali da usklade vreme i dnevni red predstojećih susreta, koje ce pretpostavljalo početi u proširenom sastavu kroz nekoliko nedelja.
Boris Pavliščev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















