Železnička katastrofa u Španiji – najveća tokom 40 godina
Uzrok katastrofe putničkog voza na severo-zapadu Španije mogla je da bude prevelika brzina. Broj žrtava železničke katastrofe se povećao na 77. 143 čoveka je ranjeno. Putnički voz je iskliznuo iz šina u sredu uveče blizu grada Santjago-de-Kompostela u španskoj Galiciji. Ukupan broj putnika je bio 218.
Katastrofa u Galisiji je najveća u Španiji tokom 40 godina. Usled havarije su lokomotiva i 4 prva vagona iskliznuli iz šina, srednji je pao niz padinu blizu stambenih kuća. Još tri vagonga su se prevrnula. Prema prvobitnoj verziji španskih medija, voz se nije uklopio u nagli zaokret. Danas eksperti smatraju da je najverovatniji uzrok katastrofe preterana brzina. Predstavnik vlade autonomne zajednice Galisija je izjavio da je brzina voza u momentu havarije iznosila 220 kilometara na sat. Prema drugim podacima, brzina kompozicije nije bila veća od 180 kilometara na sat. Pri tome je maksimalna dozvoljena brzina na tom delu železničke pruge 80 kilometara na sat.
Međutim, nastale su i zabrinjavajuće verzije. Mesni stanovnici su saopštili da su u momentu havarije čuli neku eksploziju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije je sa svoje strane demantovalo verziju terorističke akcije kao uzroka tragedije. To nije sabotaža, ni teroristička akcija, - ispričala je za Glas Rusije direktor ruske službe radio Eksterijer de Espanija Svetlana Demidova.
- Taj deo železnice – 3 kilometra od Santjago-de-Kompostele nije novi, zato nema specijalne tehničke karakteristike za visokobrzinske vozove. To je stari deo železničke pruge, koji je radio još za vladavine Franka, te je bio renoviran 2011. godine. Posle 80 kilometara direktne pruge na ovom delu je nagli zaokret, zato je dozvoljena maksimalna brzina 80 kilometara na sat. Nažalost, na tom delu pruge ne radi Evropski automatski sistem upozoravanja o premašenoj brzini, međutim, morao je da radi španski sistem automatskog kočenja ASFA. Ako se kompozicija kreće brzinom većom od 80 kilometara na sat, ona je morala da bude automatski zaustavljena. To se nije desilo.
Stručnjacima predstoji da otkriju, zašto je zatajio taj sistem. Na mestu katastrofe i dalje rade pripadnici vanrednih službi i islednici. Pomoću moćnih dizalica se podižu oštećeni vagoni. Kretanje vozova je na tom delu pruge privremeno obustavljeno. Na mesto tragedije je stigao premijer Španije Mariano Rahoj. On je izrazio duboko saučešće porodicama poginulih.
Danas je u Santjagu-de-Kompostela morao da bude održan veliki praznik, posvećen svetkovinama svetog Jakova, pokrovitelja Španije. 25. jula je takođe Dan Galisije. Gomile hodočasnika i mesnih stanovnika obično se okupljaju na trgu kod glavne katedrale grada, gde se, prema predanju, nalaze mošti velikog apostola Gospodnja. Prirodno je da su svečanosti ukinute.
Katastrofa voza u Galisiji je postala prvi događaj na železnicama Španije, sličan terorističkoj akciji u martu 2004. godine. Onda su u Madridu bila dignuta u vazduh 4 lokalna voza. Eksplozije su organizovali doseljenici iz Severne Afrike da bi se osvetili Španiji za učešće u ratu u Iraku. Usled terorističke akcije je tada poginulo 190 ljudi, ranjeno je bilo oko 2 hiljade.
Svetlana Kalmikova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















