Početna stranica > Novosti

Da li je vojska Bosne i Hercegovine zrela za ukidanje?

Da li je vojska Bosne i Hercegovine zrela za ukidanje?
26.07.2013. god.
Vojska predstavlja jedino simbol unitarizacije zemlje


S obzirom da se na karikaturu od vojske, kako je prdsednik Republike Srpske nazvao armiju Bosne i Hercegovine, troše stotine miliona evra koje bi mogle biti svrsishodnije upotrebljene za razvoj ekonomije, postavlja se pitanje - da li je ona napokon zrela za ukidanje?

Pre samo nekoliko dana je predsedavajuća komisije za odbranu i bezbednost Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić iznela podatak koji dodatno pokazuje o kakvoj se zapravo apsurdnoj strukturi radi. Ona je saopštila da u vojsci Bosne i Hercegovine ima više oficira nego samih vojnika, što u statističkom smislu znači da ima više onih koji komanduju, nego onih koji te komande izvršavaju, jer je navela da postoji oko 5.000 oficira, naspram 4.000 vojnika.

Zato i nije čudno što se predsednik Republike Srpske već nekoliko puta argumentovano založio za ukidanje oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a to je potkrepio između ostalog činjenicom da su troškovi njenog postojanja neopravdano veliki, i oni iznose pozamašnih 300 miliona evra samo za Srpsku, što je ogromna cifra za siromašnu zemlju, gde se ta sredstva, po njegovim rečima, mogu upotrebiti za socijalne i razvojne svrhe.

Štaviše, Dodik je u ranijim istupima doslovno rekao da je «sadašnja vojska Bosne i Hercegovine karikatura i služi samo za slanje vojnika u inostranstvo», a u vezi njenog finansiranja on je naglasio da oružane snage BiH koštaju znatno više nego što je bilo obećano od strane međunarodnih savetnika kada je pripremano objedinjavanje vojske Federacije i Republike Srpske.

Međutim, da ne dele svi takvo Dodikovo mišljenje, pokazala je izjava američkog ambasadora krajem prošle godine, u kojoj je izneo svoje suprotno mišljenje, rekavši da oružane snage pored učešća u mirovnim operacijama širom sveta, služe i njenim građanima. Ali da takav stav baš i nije u skladu sa stvarnošću, ukazao je predsednik Dodik sa ocenom da tamošnja vojska ne treba da učestvuje ni u spasavanju u elementarnim nepogodama jer su se videli neuspesi tih operacija i od toga nije bilo nikakve koristi.

Podsetimo, posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma, vojske Republike Srpske i Federacije su i dalje nastavile da postoje sve do 2005. godine, kada su ukinute pod spoljnim pritiskom, a njihovu ulogu je preuzela zajednička vojska Bosne i Hercegovine, na koju je od tada potrošeno preko milijardu evra, a od te sume je Republika Srbska izdvojila više od 300 miliona evra.

Kada se sve to uzme u obzir, nije nimalo čudno što je Milorad Dodik otvoreno izjavio da mu je žao što postoje oružane snage Bosne i Hercegovine.

Drugim rečima, kada se sklopi mozaik, koga čine «karikatura od vojske» u kojoj je više oficira nego vojnika, kao i trošenje stotina miliona evra na beskorisnu strukturu koja uništava ekonomiju i sprečava ulaganje u razvojne projekte, onda utoliko logičnije zvuči jednostavno pitanje – da li je takva vojna formacija ikome potrebna i zašto? Naravno, osim političkih razloga, ne postoji suvislo opravdanje za održavanje vojske koja za stanovnike Bosne i Hercegovine znači isključivo finansijski teret, i kako su primetili posmatrači, predstavlja jedino simbol unitarizacije zemlje.

Ratko Paić,



  • Izvor
  • Glas Rusije/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA