Egipat: zaoštravanje na bojištima borbe za demokratiju
Odnos svetske zajednice prema novim vlastima u Egiptu i armiji može da se promeni nagore posle masovnih nereda, koji su se desili u Kairu i drugim gradovima zemlje noću 27. avgusta. U sukobima pristalica i protivnika svrgnutog predsednika Mohameda Mursija u egipatskoj prestonici, prema zvaničnim podacima, poginulo je oko 80 ljudi. Islamistički pokret Braća-muslimani saopštava da broj žrtava iznosi 200. Ranjenika ima na hiljade.
Takvo krvoproliće u jednom danu Egipat nije video ni u vreme revolucije 2011. godine, ni početkom jula ove godine, kada je bio svrgnut predsednik Mohamed Mursi. Lekari Kaira, koji su prihvatali ubijene i ranjenike, tvrde da je većina ljudi ranjena ili ubijena hicima u prsa ili lice. To znači da je vođena nišanska vatra.
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je izrazio zabrinutost povodom nasilja u Egiptu. On je izjavio da nasilje ne može da bude alternativa političkog rešenja i pozvao sve lidere zemlje da stave interese zemlje iznad ličnih. Slični pozivi se čuju i od strane rukovodstva EU. Državni sekretar SAD Džon Keri je istupio sa specijalnom izjavom povodom događaja u Egiptu. Keri i ministar odbrane SAD Čak Hejgel su telefonirali rukovodstvu Egipta i komandi armije i pozvali da učine sve da onemoguće ponovne krvave sukobe.
Čak potpredsednik Mohamed el-Baradei bio je primoran da kritikuje akcije vlasti. Prema demonstrantitma je bila primenjena «suvišna snaga», - rekao je bivši generalni direktor MAGATE-a. Nasilne akcije vlasti mogu da izazovu nepredvidljive posledice i promene u raspoloženju ljudi u korist Braći-muslimana, - smatra el-Baradei.
- Oni (Braća…) su uspeli da tokom manje od godinu dana iznevere poverenje prema njima. U svakom slučaju to se desilo u Egiptu. Međutim, posledice toga će se osećati u čitavom arapskom svetu. Imali su mogućnost da pokažu da je politički islam napredovanje, da je on u stanju ujediniti religiju i demokratiju. Ništa to im nije pošlo za rukom.
Rat na nekoliko frontova, uključujući i međunarodni, to je poslednje, što je potrebno novim egipatskim vlastima u prelaznom periodu. One već imaju unutrašnju frontu u vidu pristalica svrgnutog islamističkog predsednika Mursija, koji protestuju. U subotu, 27. juna je na Sinaju armija otvorila i unutrašnji antiteroristički front – počela opširnu dvodnevnu antiterorističku operaciju protiv radikalnih islamističkih ekstremista. Krajem dana 28. jula je tamo bilo uništeno 10 terorista i više od 20 zarobljeno.
Operacija čišćenja Sinaja od terorista je teška stvar, koja traži vreme, - ispričao je Glasu Rusije egipatski vojni ekspert Talaat Musalam.
- Neki teroristički elementi su stigli u Egipat iz pojasa Gaze, drugi iz Libije. U vreme vojnog konflikta u Libiji mnogi su presecali egipatsko-libijsku gurnicu u oba smera. U Egiptu se nalaze i radikalni elementi, koji su stigli iz Sirije, a koji su povezani s terorističkim organizacijama.
Egipat je rascepljen, te o jedinstvu nacije za sada nema ni govora, smatra predsednik Ruskog Instituta Bliskog Istoka Evgenij Satanovski. On smatra da treba čekati punu zabranu delatnosti radikalnih stranaka, jer se u protivnom slučaju nove vlesti neće dugo održati.
- Reč je o tome, hoće li sačuvati vlast vojna lica i grupacije, koje su se spojile s njima. U uslovima političke aktivnosti islamista na dozvoljenom, legalnom polju vlasti to, bezuslovno, neće uspeti.
Još jedan front s privlačenjem svetskog džihada Egipat može a da ne izdrži. Upravo tome vode greške novog rukovodstva. Raskol može da dospe čak u egipatsku armiju. Među redovim, nižim i srednjim sastavom oficira broj pristalica Braće-muslimana je dosta visok.
Šef Svetskog saveza muslimanskih bogoslova šejh Jusuf al-Kardavi je već zatražio da bi UN i Liga arapskih država podržale svrgnutog predsednika Mursija. Sunitski klerikal, poznat svojim fundamentalnim pogledima, pozvao je sve muslimane sveta da idu u Egipat i prime tamo mučeničku smrt radi Braće-muslimana.
U subotu u Kairu je održana sednica Saveta nacionalne odbrane zemlje uz učešće privremenog predsednika Adlija Mansura i prvog zamenika premijera, ministra odbrane Abdel Fataha as-Sisi, kao i šefova MUP, vojne i opše obaveštajne službe. Oni su razmotrili dalje akcije prema onima, koji protestuju kod džamije Rabaa al-Adauija i Kairskog univerziteta. Šef MUP Muhamed Ibragim je ponovo izjavio o neophodnosti očistiti trgove od demonstranata, ali je obećao da će to biti učinjeno zakonskim sredstvima.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















