Kako Snouden da se odomaći u Rusiji?
Edvard Snouden je zamolio advokata Anatolija Kučerenu da mu donese sabrana dela ruskog istoričara Nikolaja Karamzina. Bivši radnik CIA je odlučio da se upozna s njegovim stvralaštvom nakon što je pročitao mali tom njegovih dela. Snoudenu se svideo i roman Dostojevskog „Zločin i kazna“. Po rečima Kučerene, Amerikanac aktivno uči ruski jezik, kao i istoriju u kulturu zemlje, zato što želi da ostane u Rusiji i da se odomaći ovde. Šta će još dobro doći Snoudenu?
Da bi se zaista odomaćio u Rusiji Edvard Snouden treba da počne upoznavanje s njenom kulturom i istorijom od likova koje Rusi znaju od detinjstva. A to znači da gleda sovjetske crtane filmove. Amerikanac će moći da sazna da umesto Paje Patka i Mikija Maisa postoje i Šarik i Matroskin, koji žive u selu Prostokvašinu, a Vuk i Zec iz „Pokazaću ja tebi“, nisu nimalo gori od Toma i Džerija i da je ruski Vini Pu smešniji i dobrodušniji od američkog. Zatim Snouden treba da usvoji ruski školski program. Osim „Zločina i kazne“ Dostojevskog, koji je bivši agent CIA već pročitao treba da nauči bar nekoliko pesama Puškina i Ljermontova. Njih zna svaki Rus. Onda treba da se prihvati Gogolja, Turgenjeva i Tolstoja.
Sledeća na redu je istorija. Naravno, neće moći da savlada sva Karamzinova sabrana dela, koja Amerikanac toliko želi da drži u rukama. Ali uvek može da prelista školske udžbenike. Dalje je na programu – film. Treba početi od sovjetskih filmova i naravno, sovjetskih komedija na kojima je odraslo nekoliko generacija. Na osnovu ovih filmova Amerikanac će moći da shvati ruski humor. Biće mu teže da nauči da se šali kao Rus. Zbog toga će Snoudenu biti potrebne knjige Dovlatova i Iljfa i Petrova. Da bi postao duša svakog društva treba da citira njihove knjige, da nauči nekoliko viceva. Iako, Snoudenu će najviše pomoći druženje s Rusima, smatra stariji naučni saradnik Ruskog instituta za kulturologiju RAN Leonid Kitajev-Smik:
- Humor je kultura opštenja i ako se bude družio s ljudima sa vremenom će shvatiti ovaj humor.
Kad Edvard Snouden izađe s aerodroma koji je toliko „zavoleo“, treba da ode na izlet, savetuje američki novinar Dejvid Burghrt, koji u Rusiji živi od početka 90-godina. „Dovoljno je da leti posedi s prijateljima u parku i da peku ražnjiće.“
Posle toga bivši agent CIA treba da zaboravi na hamburgere ili minimum da prestane da naručuje od Anatolija Kučerene picu i da počne da jede jela ruske kuhinje. Nije obavezno da jede boršč, koji Amerikanci jedino znaju. U Rusiji postoje još biftek „Stroganov“, kulebjaka, piroške i druga topla i hladna jela nacionalne kuhinje.
Amerikancu predstoji da se upozna i s ruskom operom i baletom, da vidi slike poznatih umetnika – ono što zna svaki Rus, kaže bankar iz Srbije Mirjana Stojanović koja u Rusiji živi već 17 godina.
- Ja volim realizam, klasično slikarstvo, i poštujem nastavljače ove slikarske škole. Naravno, danas niko ne može da ponovi Savrasova i Levitana, mislim da to niko nema.
Moguće je da će ovi saveti pomoći Edvardu Snoudenu da se oseti bar malo kao Rus. Istina, još uvek ostaje zagonetka kad će moći da ih primeni.
Ksenija Meljnikova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















