Ohotsko more pod kontrolu Rusije
Rusija namerava da uveća svoju ekonomsku zonu u Ohotskom moru. Ona planra da to učini na račun epikontinentalnog pojasa. Eksperti Un već su dobili odgovarajuću prijavu i pristupili su njenom razmatranju. Delegacija predstavnika ministarstva za prirodne resurse RF i eksperata za podvodnu geologiju doputovala je da brani prava Rusije na deo epikontinentalnog pojasa u Ohotskom moru.
Grupu predvodi zamenik ministra za prirodne resurse i ekologiju Rusije Denis Hramov. Iz drugog pokušaja (prvi je bio pre 12 godina) činovnici i naučnici nameravaju da dokažu Komisiji UN za granice epikontinentalnog pojasa da Rusija ima izuzetno pravo na 48 hiljada kvadratnih kilometara u Ohotskom moru. Prema podacima geološkog izviđanja, ovaj deo bogat je naftom i gasom, metalima i ostalim rudama. U prvom redu Moskva bi htela da zaustavi varvarsku eksploataciju bioresursa u tom regionu, objasnio je Hramov za Glas Rusije.
- 48 hiljada kvadratnih kilometara u sredini Ohotskog mora – prilično plitkog i znajačajnog sa tačke gledišta ribolova. To znači da tamo svaka zemlja ima pravo da lovi krabe, ribu. U stvari ovaj region je vrlo bogat takvim resursima. Sada se tamo dešava praktično pljačka, zato što nemamo međunarodne poluge da to nekako ograničimo. Zato što je formalno to deo Svetskog mora. Čim odgovarajuća odluka bude doneta, to će biti suverena ruska ekonomska zona, u kojoj svaka delatnost može da se realizuje pod našom kontrolom i uz našu saglasnost.
Ovo nije prvi pokušaj Rusije da potvrdi svoja prava na epikontinentalni pojas. 2001. godine Moskva je već predavala prijavu, ali ne na pojedine delove, već na čitav epikontinentalni pojas, uključujući akrtički. Tada su eksperti Un odbacili dokument zato što nije bilo saglasnosti susednih zemalja. Između ostalog, protiv toga je istupio Japan. Osim toga, naučni dokazi pripadnosti pomorskog regiona kopnenoj periferiji Rusije bili su proglašeni nedovoljnim.
Sada je takvih dokaza više nego dovoljno. I po rečima Denisa Hramova, već postoji prvi pozitivni signal: uprkos uobičajenom dnevnom redu, eksperti UN će razmatrati prijavu Moskve u ubrzanom režimu:
- Obično se sve to oteže na nekoliko meseci, zato što su članovi komisije vrlo opterećeni razmatranjem tekućih prijava. Ipak još pre razmatranja naše prijave podkomisija koja je formirana 2001. godine bila je popunjena novim aktivnim članovima. Takođe na našu molbu podkomisija je pristala da započne rad praktično odmah posle prezentacije prijaveAko bismo se pridržavali obične procedure, razmatranje prijave bi trajalo najmanje godinu dana. Mi smatramo to dobrim znakom. Predstavljamo sasvim pouzdane dokaze da čitavo Ohotsko more, uključujući ovu enklavu, jeste prirodni nastavak kopnene periferije Rusije.
Svoje pretenzije na deo epikontinentalnog pojasa Rusija zasvina na Konvenciji UN o pomorskom pravu. Ona dozvoljava da se proširi ekonomska zona od dvesta milja pod uslovom da je ova teritorija prirodni nastavak kopna date države.
Ruska delegacija se nada da će konačna odluka povodom prijave za deo epikontinentalnog pojasa u Ohotskom moru biti usvojena najkasnije do početka 2014. godine.
Roman Mamonov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- UN
- geopolitika
- resursi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















