Carinski savez spreman da donese zaštitne mere
Namere Ukrajine da se odluči na formiranje slobodnog tržišta sa EU ne nagoveštava Kijevu ništa dobro. Po mišljenju eksperata, ukrajinska roba neće izdržati konkurenciju sa evropskim uvozom. Osim toga, u datom kontekstu nije isključeno da Rusija, Belorusija i Kazahstan budu morali da izrade mere za zaštitu interesa subjekata tržišta Carinskog saveza.
Kako je istakao predsednik Rusije Vladimir Putin na savetovanju o socijalno-ekonomskom razvoju Rostovske oblasti, zemlje Carinskog saveza će orati da se odluče na takav korak ako Ukrajina stupi u zonu slobodne trgovine sa EU.
- Ako se naši susedi odluče na bitnu liberalizaciju carinskog režima sa EU, na tržište Ukrajine zaista će neizbežno nagrnuti roba prilično dobra po kvalitetu i ceni, a to će dovesti do toga da će ona istisnuti sa ukrajinskog tržišta robu upravo ukrajinskog proizvođača. Tada će zemlje Carinskog saveza morati da razmisle o zaštitnim merama. I takva mogućnost postoji.
Vladimir Putin je skrenuo posebnu pažnju na teškoće sa kojima može da se suoči rusko tržište. U takvoj sitauciji biće teško shvatiti oznake, zemlju porekla robe, što će dovesti ruskog proizvođača u prilično složen položaj.
Ova pretnja moći će da se izbegne jačanjem kontrole robe prilikom uvoza na teritoriju Carinskog saveza, smatraju eksperti. Dodatna provera će usporiti rad carinskih punktova. Slična situacija na rusko-ukrajinskoj granici desila se sredinom avgusta. Kako je kasnije priznao Kijev, za zastoj su delimično krive ukrajinske kompanije. Ispostavilo se da je ruska carina mesec i po dana izdavala takozvane profile rizika za neke grupe robe čiji kvalitet je izazivao primedbe. Ipak ukrajinski izvoznici su ignorisali ove zahteve. Ubuduće totalna provera podrazumeva potpuni istovar robe, što može da postane obavezno, smatra profesor katedre za tržište fondova i tržište investicija Visoke škole ekonomije Aleksandar Abramov.
- U stvari to će biti prinudna mera. Zato što ako Rusija ne uvede takav mehanizam, njoj će biti teško da se bori protiv takozvanog sivog reeksprota. To je kada formalno proizvođači iz drugih zemalja EU pod vidom ukrajinske robe izvoze u Rusiju. To će biti vrlo bolno u pogledu automobila, koji se sklapaju u pojedinim zemljama van granica Rusije.
Zbog ovakve opasnosti zemlje mogu da preduzmu zaštitne antidamping i kompenzacione mere, stoji u pravilima Svetske trgovinske organizacije. A sporazum o zoni slobodne trgovine zemalja ZND u slučaju natanka slične situacije omogućava da se ograniči uvoz i uvedu dodatne takse, izjednačivši stopu ukrajinskog uvoza sa evropskom. Gubitak robne razmene sa Moskvom značajno će pogoršati ekonomski položaj Kijeva, ističe Aleksandar Abramov.
- Za Ukrajinu u prvo vreme to će biti bolna mera, zato što će se ticati ograničenja uvoza robe u Rusiju. Ukrajinski proizvođači će izgubiti neke niše na tržištima. Od pogršanja robnih odnosa sa Rusijom Ukrajina može da izgubi do 1% unutrašnjeg bruto proizvoda.
Po najoptimističkijim proračunima Ukrajina može radikalno da preorijentiše svoje izvozne tokove Na zapad tek za 5-10 godina. U najogrem narednih 20 godina Kijev će morati da spasava nekoliko grana industrije i poljoprivrede odjednom. Već sada mnogi eksperti smatraju da stupanje u zonu slobodne trgovine sa EU jeste ishitrena mera čije su perspektive vrlo maglovite.
Tatjana Golovanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















