Rusija će staviti rampu za avganistanski heroin
Zaustaviti narkoagresiju iz Avganistana, koja je postala ogromna opasnost za nacionalnu bezbednost zemlje - taj je problem razmotren na sednici Državnog antinarkotičkog komiteta Rusije pod predsedništvom šefa FSKN Viktora Ivanova, održanoj 13. septembra u Čeljabinskoj oblasti.
Razmatranje neodložnih mera borbe protiv isporuka avganistanskog heroina u Rusiju održalo se u neposrednoj blizini najduže u svetu rusko-kazahstanske granice. Njena dužina iznosi 7 i po hiljada kilometara.
Zbog svog geografskog položaja i socijalno-ekonomske situacije Centralna Azija, koja se graniči s Rusijom, postala je tranzitna zona, kroz koju se isporučuje veći deo heroina, odnosno, 30 tona godišnje. I to, 99 odsto droge se uvozi preko stražarnica granične kontrole. Takva je situacija nastala zbog akutnog manjka tehničkih sredstava i kvalifikovanih stručnjaka. Izgleda da država namerava da reši to pitanje u naredno vreme. Pred mikrofonom je direktor FSKN Viktor Ivanov.
- Kritičan za formiranje narkosituacije u Rusiji ostaje spoljni činilac: opširna proizvodnja heroina u Avganistanu, koji, pre svega, preko kazahstanske granice stiže u Rusiju. Predsednik je stavio zadatak da se više puta poveća efikasnost borbe protiv šverca i učvrsti režim propuštanja robe i ljudi na granici. Ispunjavamo direktne naloge, uhodavamo međuresorsku saradnju. Pri tome je situacija paradoksalna. U zemlji svake godine sprečavamo 60 hiljada pokušaja distribucije avganistanskog heroina, preko šverca se realizuje svega 200 krivičnih predmeta – trećina procenta. Praktično institut granice ne radi u toj situaciji. To je ozbiljan problem, jer institut granice mora da bude integrisan u rad specijalnih resora.
Povlačenje zapadnih vojnika iz Avganistana, planirano za iduću godignu, prema prognozama, još više će pogoršati situaciju s narkotrafikom. Inače, operacija saveznika, uprkos njihovim dobrim namerama, postala je uzrok širenja kriminalnog biznisa. Dakle, Rusija htela-ne htela mora da uzima u obzir loše perspektive. Ima šta da reguliše. Naprimer, sve do sada FSB ne vodi evidenciju građana, koji prelaze rusko-kazahstansku granicu. Uzima se u obzir samo njihov broj. Međutim, prevoz robe i putnika od momenta formiranja Carinskog saveza Rusije, Belorusije i Kazahstana se povećo jedan i po put. Samo protekle godine granicu je prošlo milion i po vozila. Jedan njihov deo je bio iskorišćen za šverc droge. I to, kriminalci koriste nove načine prevoza droge, koju na običan način je nemoguće otkriti. Stave je u gorivne rezervoare, ramove automobila, pakuju kao namirnice i industrijsku robu. To se čini na fabrički način – bez skupe aparature se to ne može naći.
U tim najtežim uslovima specijalni resori i drugi organi vlasti nameravaju da dodelje avganistanskom činiocu prvostepenu pažnju. Prema operativnim informacijama, samo u severnim provinciama Avganistana je usredsređeno više od 2 hiljade narkolaboratorija, koje deluju kao industrijsko-proizvodni narkoklaster, a koje rade isključivo za ruski smer. U Centralnoj Aziji deluje 150 krupnih narkojedinica i 1900 organizovanih grupa, u kojima se nalazi 20 hiljada aktivnih članova i 100 hiljada narkokurira, koji učestvuju u transportovanju droge u Rusiju.
Ruske vlasti planiraju da opreme granicu i stvore jedinstveni sistem njenog funkcionisanja, između ostalog, konsolidovani informativni sistem, u kojem će svaki odgovorni za neki deo posla resor imati svoja punomoćja. Za sada je taj rad nezadovoljavajući. Ključni zadatak je učiniti granicu mehanizmom razvoja legalnih ekonomskih i socijalnih veza i neodoljivom preprekom za zločince. Što se tiče saradnje Rusije s njenim susedima, države OUKB nameravaju da stvore specijani centar za operacije protiv droge. U njegovu nadležnost između ostalog će spadati akcije za sprečavanje narkotrafika na prilazima – u državama Centralne Azije.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Avganistan
- narkotici
- kriminal
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















