U bestežinskom stanju najviše stradaju moždane arterije
Bestežinsko stanje ima najveći uticaj na moždane arterije. To je zaključak naučnika Rusije i SAD, koji proučavaju rezultate zajedničkog projekta „Bion-M“. Projekat istražuje uticaj svemirskih uslova na žive organizme.
U proleće i leto ove godine ruski i američki stručnjaci lansirali su u svemir ozbiljan desant – miševe, gekone, akvarijumske ribice, biljke i mikroorganizme. Mesec dana u bestežinskom stanju – ovaj let je bio najduži u istoriji svemirskih putovanja broda sa životinjama. U avgustu u Moskvi, u Ruskom institutu za istraživanje medicinsko-bioloških problema, obavljen je zemaljski deo eksperimenta.
Ispostavilo se, da moždane arterije stradaju daleko više, nego, uzmimo na primer, bedrene arterije, - priča o prvim rezultatima eksperimenta naučni rukovodilac projekta „Bion-M“ Vladimir Sičev. Prema njegovim rečima, dobijeni rezultati skreću pažnju da bestežinsko stanje može značajno uticati na brojne funkcije mozga, među kojima i misaone.
Životinje-astronauti spremane su za let na najozbiljniji način. Vršena su kontrolna merenja težine, dužine, pripremane su za bestežinsko stanje. Čak su obavljeni ozbiljni psihotestovi, da bi se razumelo, koje jedinke, mužjaci ili ženke, bolje podnose svemir. Ispostavilo se da su mužjaci izdržljiviji. Sičev daje objašnjenje.
- Ženke imaju izražajni hormonalni fon, koji skriva brojne promene, iz tog razloga mužjaci su zanimljiviji za istraživanje, nego ženke. Istina mužjaci su daleko agresivniji i oštrije reaguju na promene fizičkih uslova života.
Najbolje su let podneli gušteri: ekipa gekona nije imala gubitaka. Od 45 miševa na Zemlju se vratilo samo 19. Neke životinje nisu podneli opterećenja prilikom starta. Druge jedinke su poginule u međusobnim sukobima. Ribice nisu podneli let, naime, isključila se svetlost, i rastinje je prestalo da vrši sintezu kiseonika za njih.
U zemaljskom delu eksperimenta, životinje su 30 dana živele u uslovima iste temperature, vlažnosti i sastava vazduha, kao u svemirskoj stanici, ali bez povećane radijacije i bestežinskog stanja. Naučnici su uporedili stanje životinja, arterijalni pritisak, i došli do zaključaka, veoma značajnih za svemirske letove čoveka, - uticaj bestežinskog stanja na moždane funkcije.
Sada će tokom pola godine posmatrati videosnimke i analizirati podatke. Životinje, koje su se vratile iz svemirskog putovanja, stručnjaci Ruskog instituta za istraživanje medicinsko-bioloških problema proučavaju zajedno sa američkim kolegama uz primenu najnovijih metoda ispitivanja.
Prioritet narednog perioda je ispitivanje uticaja svemira na krvotok u celini, i naravno na srce, izjavio je Vladimir Sičev.
Olga Sobolevska,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- SAD
- kosmos
- istraživanje
- životinje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















