
KRIZE I KRIZNA PODRUČJA
Piše: Gostimir T. POPOVIĆ, vojno politički analitičar
Krize i krizna područja u savremenom svetu
Sam termin kriza ima svoj koren u grčkom jeziku crisis – odlučna tačka) a u savremenom svetu označava odlučujuću prekretnicu u razvoju ili ostvarenju društvenih ciljeva ili razvoju društvene delatnosti te predstavlja kritični momenat jednog sistema ili procesa.
Teorija kriza u savremenom političkom kontekstu (devetnaesti, dvadeseti i početak dvadesetprvog veka) jeste sastavni i nerazdvojni deo političke teorije i prakse. Koriste se u svim političkim sistemima i koriste je svi politički i drugi društveni sistemi.
Sve političke i druge društvene krize nisu to u pravom smislu te reči već se koriste za ostvarivanje, prevashodno, političkih ciljeva te se vrlo često dešava da se pravi uzroci a i povodi vremenom predaju zaboravu a ostaju samo posledice kriza na određenom području.
Krize i krizne aktivnosti razlikuju se po ciljevima, intenzitetu, vremenu trajanja, metodama upravljanja i konačno u rezultatima koji se javljaju posle stabilizacije kriznog područja.
U nastanku, razvoju i rešavanju svih oblika kriznih i konfliktnih situacija opšte je pravilo da one ne nastaju same od sebe već da su projektovane te da snage ili organizacije koje su ih projektovale imaju jasne ciljeve. U određivanju ciljeva polazi se od maksimalističkih preko optimalnih do minimalnih ali u svakom slučaju ciljevi se jasno definišu.
Opšti, ili generalni, cilj stvaranja i aktivisanja bilo kojeg kriznog žarišta jeste stvaranje uslova za dominantan uticaj u regionu, zemlji, narodu ili nekoj društvenoj grupi.
Intenzitet kriza uglavnom zavisi od snage izazivača krizne situacije te njegove procene koje snage treba upotrebiti a snage su u rasponu od medijskog uticaja do snažnih vojnih kampanja u kojima se koriste sva raspoloživa sredstva. U većini slučajeva upotrebljavaju se sva raspoloživa sredstva od najblažijih do najrazornijih pa i uslovima kada objekat nema šanse da uzvrati izazivač krize pokazuje kolikom silom raspolaže da bi zasrašio sledeći potencijalni objekat ili krizno žarište.
Upravljanje krizama i kriznim područjima postala je najznačjnija aktivnost velikih sila i vojnopolitičkih saveza (posebno SAD i NATO) koji u svojim organizacionim strukturama imaju vrlo snažne i brojne institucije za upravljanje krizama.
Na početku dvadeset prvog veka možemo govoriti o krizama i kriznim žarištima sa dva aspekta:
• da nabrajamo pojedina krizna žarišta na planeti ili,
• da posmatramo celu planetu kao veliko krizno žarište
Najaktivnija i najaktuelnija krizna žarišta su Jugoistok Evrope, Bliski i Srednji istok, region južno od Rusije, Kašmir, korejsko poluostrvo, Tajvan, jug indijskog potkontinenta, skoro cela Afrika, skoro cela južna i srednja Amerika. U ovim područjima ispoljavaju se svi oblici kriznih delovanja a u svima njima na neki način učestvuju SAD i NATO počevši od psihološkopropagandne aktivnosti do najbrutalnijih oružanih dejstva.
Nabrajanje kriznih žarišta dovodi do nedvosmislenog zaključka da je praktično cela planeta jedno veliko krizno područje kojim SAD i NATO žele zavladati i svet kao globalno selo potčiniti svojim interesima.
prota49@yahoo.com
www.gtp.ovde.com
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















