Sveti ratnici okupili Jermensku apostolsku crkvu
Milion i po svetih mučenika u skorije vreme mogu biti kanonizovani u okviru Jermenske apostolske crkve. Pitanje o kanonizaciji žrtava genocida jermenskog naroda razmatra se ovih dana na Arhijerejskom saboru u Jerevanu. Skup viših duhovnka jermenske crkve održava se prvi put za gotovo 4 veka.
Ovaj sabor jermenskih jerarha neobičan je po mnogo čemu. Poslednje takvo okupljanje je bilo 1651.godine i prvi put u istoriji na Saboru učestvuju episkopi jermenskih katolikosata - Prvoprestolnog Ečmiadzina (Jermenija) i Velikog Doma Kilikijskog (Liban). Među izabranim temama je pre svega, odluka da se kanonizuju žrtve jermenskog genocida - to je takva strategija - izjavio je u intervjuu za „Glas Rusije“ politikolog instituta Kavkaza iz Jermenije Grant Mikaeljan:
- Među ovim katolikosatima bilo je problema. To je i poltički faktor i nekakva konkurencija. Dugo uopšte nije bilo ni komunikacije među njima. Održavanje zajedničkog sabora može da reši one probleme koji se se tokom poslednjeg veka veoma zaoštrili. Osnova pomirenja će biti pitanje od opštenarodnog značaja- kanonizacija žrtava genocida.
Tokom vekova u tradiciji Jermenske apostolske crkve sveci su se kanonizirali prema sećanju o izvršenom duhovnom podvigu. Specijalnih sabora, zasedanja i komisije po ovom pitanju u Jermeniji se nisu održavali. Do danas ne postoji specijalni čin koji bi se neko uvrstio među svece.
Prema pitanju mogućnosti kanonizacije žrtava trebalo bi pristupiti sa dosta opreza, smatra pomoćnik prorektora za naučno-bogoslovska pitanja Moskovske duhovne akademije Antonij Borisov:
- U istoriji Ruske pravoslavne crkve bilo je precendenata, kada su velike grupe ljudi, postradavši za veru Hrista takođe bili kolektivno kanonizovani. Poslednji veliki primer: Jubilarni arhijerejski sabor 2000. godine. Tada su svecima bili proglašeni novomučenici i vernici ruski, to jest ljudi koji su postradali za Hrista i svoju veru tokom godina sovjetskih ateističkih progona. Ipak, u ovom slučaju genocid jermenskog stanivništva u Turskoj se razmatra pre kao religiozni progon, a ne kao politički i nacionali. U ovom smislu jermenska crkva bi trebalo da bude veoma oprezna sa kanonizacijom, a svaki slučaj da se razmatra posebno.
Genocid Jermena 1915. godine smatra se prvim genocidom 20. veka. Turska poriče optužbe za masovno istrbljenje oko milion i po Jermena tokom Prvog svetskog rata i vrlo bolno reaguje na kritike Zapada po ovom pitanju. Ipak činjenicu da je to bilo vrlo direktno istrbljenje Jermena od strane Turaka, već su priznale mnoge države. Među njima Rusija, Urugvaj, Venecuela, Argentina, Kipar, Liban, Kanada i većina država koje čine SAD, njih 42, kao i većina članica EU.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/Vigen Hakhverdyan/cc-by-nc/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















