Beograd, Niš i Podgorica u centru pažnje pravoslavnog sveta
U protekla dva dana Srbija je bila u središtu pažnje pravoslavnog sveta i celog hrišćanstva, s obzirom da se prvo u glavnom gradu, a zatim i u Nišu, odvijala završna proslava povodom 17 vekova od Milanskog edikta, kog je doneo car Konstantin Veliki, rođeni Nišlija, što je značilo slobodu veroispovesti za hrišćane i kraj njihovog progona.
U Sabornoj crkvi u Beogradu je priređen svečani molitveni doček za sedam pravoslavnih patrijarha i ostale predstavnike pravoslavnih i drugih crkava, na kome su pored mnoštva građana, bili prisutni i ambasadori pravoslavnih zemlja. Zatim je usledio svečani prijem za visoke goste kod predsednika Nikolića, na kome je Patrijarh Moskovski i cele Rusije gospodin Kiril u svojoj zdravici povodom stanja na Kosovu i Metohiji izrekao sledeće - «Želimo da vas uverimo, predsedniče, da smo s vama u borbi za opstanak vašeg naroda na pradedovskoj zemlji i da ćemo se za to moliti Bogu».
A Patrijarh srbski Irinej je naglasio da se «Kosovo nalazi u istom stanju u kojem su se nalazili hrišćani u vreme pre donošenja Milanskog edikta», slično kao i predsednik Nikolić, koji je tom prilikom kazao da «nažalost postoji jedan deo Srbije u kome je Srbija sprečena da sprovodi svoja verovanja i zakone. Na svetom Kosovu i Metohiji vreme je vraćeno u period pre Milanskog edikta i pravoslavno hrišćanstvo preživljava dane teškog iskušenja». Takođe, on se prisutnim poglavarima pravoslavnih crkava zahvalio na podršci koju pružaju Srbima da opstanu i sačuvaju Kosmet kao kolevku hrišćanstva.
Nakon toga su se crkveni velikodostojnici uputili u Niš, gde je juče pred oko 15.000 prisutnih ljudi održana centralna svečanost povodom obeležavanja godišnjice Milanskog edikta, a nakon liturgije koju je direktno prenosila državna televizija, Patrijarh srbski Irinej je brojnim visokim gostima dodelio orden Svetog cara Konstantina Velikog.
Liturgiju ispred novizgrađenog hrama Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Nišu je predvodio Patrijarh vaseljenski Vartolomej, a sasluživali su ruski Patrijarh Kiril, jerusalimski Teofil i srbski Irinej, a na kraju je Vartolomej okupljenim građanima i vernicima skrenuo pažnju na činjenicu da «zemlje koje pripadaju zapadnoj civilizaciji, a koje su nekada bile hrišćanske, sada ubrzano idu putem sekularizacije i dehristijanizacije», pa je zato po njegovom mišljenju - «upravo njima potrebno da ponovo ukažemo i izložimo istinu o premudrosti Božjoj».
Naposletku, pravoslavni patrijarsi i episkopi su iz Niša doputovali u Podgoricu specijalnim avionom, kako bi tamo učestvovali u proslavi povodom osveštanja sabornog hrama Hristovog vaskrsenja, ispred koga je sinoć održana duhovna akademija, a na kojoj je pored ostalih bio prisutan i predsednik Crne Gore Filip Vujanović.
Inače, taj saborni hram u Podgorici, koji se gradio punih dvadeset godina, danas je svečano osveštan, i to će ubuduće biti najveća pravoslavna crkva u Crnoj Gori. U njoj se nalazi i najveće zvono na Balkanu, težine 11 tona, koje je izliveno u Rusiji zajedno sa još 16 drugih velikih zvona.
Dakle, u protekla dva dana u Srbiji, a danas i u Crnoj Gori, na izuzetno svečan i dostojanstven način je obeleženo 17 vekova od donošenja Milanskog edikta, kojim je prestao progon hrišćana. Pa ipak, kao što su to primetili predsednik Nikolić i crkveni velikodostojnici, ni danas ta sloboda veroispovesti ne važi za Srbe na Kosovu i Metohiji, koji su izloženi napadima samo zbog svoje nacionalne i verske pripadnosti. Upravo zato je Patrijarh srbski Irinej poručio «da se treba moliti Gospodu Bogu da očuva nepovredivost i celovitost srbskog naroda i Srpske Pravoslavne Crkve, te da zaštiti Srbiju od stradanja». Međutim, za to će verovatno biti potrebno i dosta ljudskih napora, a onda ni Božja volja neće izostati.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- CrnaGora
- Kosovo
- Kiril
- Irinej
- pravoslavlje
- religija
- praznik
- godišnjica
- posete
- susreti
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















