Migracija: Gvozdena zavesa nije univerzalni lek
Prihodi od izvoza rada za mnoge zemlje u razvoju stiču sve veći značaj. Ukupne uplate migranata u sopstvene države premašuju BDP Austrije, Danske ili JAR. Obim takvih uplata je 2013. godine iznosio više od 400 milijardi dolara i po prognozama će godišnje rasti 10%. Za razvijene zemlje radna migracija postaje problematična: jer novac se ne uliva u njihovu ekonomiju, već odlazi u inostranstvo, osim toga, rastu nezadovoljstvo lokalnog stanovništva i socijalna napetost. Stručnjaci su uvereni da problem treba da rešavaju političari.
Evropska unija treba pod hitno da uvede novu migracionu politiku. Na ovo Brisel pozivaju neki evropski poslenici, između ostalog – premijer-ministar Malte Džozef Muskat. Ostrvsku državu bukvalno preplavljuje bujica migranata koji tamo dolaze čamcima iz Afrike. Vlasti Malte su uverene: ako se u najskorije vreme ništa ne promeni situacija će postati jednostavno neizdrživa.
Naravno, migracija nije nova pojava za Evropu. Međutim, problem – i to akutni problem – je postala u poslednjih nekoliko godina. Evropski glavni gradovi su sami sebi pojačali glavobolju upustivši se u rat s Libijom, zatim – dodajući drva na vatru „arapskog proleća“, podržavajući pobunjenike u Siriji. Jedan od rezultata takve politike jeste tragedija koja se ponovila kod italijanskog ostrva Lampeduza. Spasioci još uvek tragaju za migrantima iz Somalije, Eritreje i drugih zemalja koji su poginuli za vreme poslednjeg ilegalnog putovanja. Do sada je pronađeno 250 tela, još 150 ljudi se smatra netragom nestalim. Rim se, kao i Malta, obraća Briselu za pomoć, ali razumnog odgovora kao što nije bilo, još uvek ni nema.
A dok političari razmišljaju obični Evropljani na sve radikalnije načine izražavaju svoje nezadovoljstvo. Napetost između domaćeg stanovništva i migranata raste i u svakom trenutku može prerasti u otvoreni konflikt. Očigledan primer je situacija u Španiji, kaže predsednik organizacije SOS Racismo Mikel Maskjaran.
- Ovu situaciju je pre svega izazvala finansijsko-ekonomska kriza koja se posebno jako osetila u Španiji. Nastala je teška konkurencija za posao u onim oblastima u kojima ranije nije bila svojstvena. U uslovima masovne nezaposlenosti Španci nailaze na to da su niže sektore tržišta rada praktično potpuno zauzeli migranti. A oni uopšte ne nameravaju da ustupe svoje „mesto pod suncem“. Ujedno, smanjuju se socijalni programi usmereni na pomoć domaćem stanovništvu. U ovim uslovima antimigrantska raspoloženja stiču sve izraženiji karakter što može imati veoma žalosne posledice.
Dakle, da li su razvijenim zemljama potrebni migranti ako zbog njih ima toliko problema? Možda treba jednostavno zatvoriti granice sa zaostalim zemljama? Međutim, radi se upravo o tome što je u savremenom svetu migracija prirodan i neophodan proces, ističe politikolog Dmitrij Oreškin.
- Postoji jednostavna ekonomska aksioma: nigde na svetu nije zabeležen slučaj ekonomskog rasta bez rasta tržišta rada. Teoretski se može zamisliti da će samo zahvaljujući rastu produktivnosti rada rasti ekonomija neke zemlje. Ali, zasad se to nigde ne dešava. Broj radničkih ruku se umnožava na različite načine: u Kini – zahvaljujući demografiji, u razvijenim zemljama – zahvaljujući imigraciji.
Ispostavlja se da se Evropa, pa i Rusija (gde migranti takođe postaju se ozbiljniji problem) danas nalaze pred izborom: drakonovske mere protiv „gastarbajtera“ ili rast ekonomije. Teško da će se neko odreći ekonomskog rasta. Druga je stvar što dolazak gostiju treba nekako urediti. Ovaj proces nije lak i višeplanski je. Jedno od rešenje je podizanje nivoa ekonomije zemalja iz kojih dolazi glavni talas migranata, smatra predsednik organizacije „Pokret razvoja“ Jurij Krupnov.
- Treba podizati nivo ekonomije onih zemalja koje se danas nalaze u depresivnom ili uništenom stanju i gde, s druge strane, raste natalitet. Bez pomoći ovim državama teško je zaustaviti i regulisati proces migracije. Osim ekonomije postoji kolosalni problem vezan i za ekstremizam, i za terorizm, i za širenje droge. Nije moguće ograditi se od zaostalih zemalja – ako se razvijene zemlje ograđuju gvozdenom zavesom sve im se vraća, samo u još jačoj varijanti. Zato je pitanje podizanja nivoa zaostalih zemalja pre svega pitanje nacionalne bezbednosti.
Ovakve tačke gledišta se pridržavaju i neki evropski političari. Nakon tragedije kod Lampeduze ministar inostranih poslova Belgije je izjavio da treba usvajati programe koji omogućavaju poboljšanje uslova života u regionima iz kojih ljudi beže. A u UN je oštroj kritici podvrgnuta migraciona politika EU, uz isticanje toga da se problem nelegalne migracije ne može rešiti isključivo represivnim metodama. Kazne su potrebne, ali one treba da se odnose na poslodavce koji zapošljavaju ilegalne emigrante, a ne same izbeglice. I u celini, treba menjati zakone vezane za migrante u Evropi. Što se, uzgred rečeno, već čini u Rusiji: novi Migracioni zakonik će se pojaviti do 2015. godine.
Igor Silecki,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- Španija
- Malta
- Italija
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















