Romi „u zakonu“
U Budimpešti je predstavljen program Evropske komisije i Saveta Evrope za socijalnu adaptaciju Roma u zemljama centralne i istočne Evrope, kao i Italije. To je prvi realni korak u rešavanju ovog najvažnijeg problema za sudbinu celog kontinenta. Međutim, glavni problem, ipak, nije finansijski, nego psihološki.
Da li je Evropska unija spremna da se okrene Romima? Bugarska, Mađarska, Italija, Rumunija i Slovačka – ovih pet zemalja će učestvovati u programu, pod nazivom ROMACT, i to na prvoj etapi njegove realizacije. Komesar EU za socijalna politiku Laslo Andor (Laszlo Andor) je na forumu u Budimpešti istakao da „integracija Roma nije samo problem koji treba rešiti, nego i mogućnost za socijalni i ekonomski razvoj“.
Prema mišljenju zamenika direktora Instituta za etnologiju i antropologiju RAN Vladimira Zorina:
- Poznato je da Romi žive u taboru. Oni se česte sele i retko imaju stalno prebivalište. U vezi sa tim specifičnostima nacionalnog života i etno-kulturnog razvoja Roma, oni imaju probleme socijalno-ekonomskog stanja, plate, radnih mesta, ličnih dokumenata.
Zašto su baš sada u Briselu, Strazburu i Budimpešti jasno izjavili da je neophodno rešavati romsko pitanje u duhu modela socijalno-ekonomske integracije? Tako, u Francuskoj više nema pristalice ekstradicije Roma Nikole Sarkozija (Nicolas Sarkozy). Ministar unutrašnjih poslova Francuske Manuel Vals (Manuel Valls), je, istina, izjavio ovih dana da je iluzorna nadati se rešenju romskog problema putem „civilizovane integracije“ u francusko društvo. Međutim, njega nisu podržali ni u njegovoj vladi.
Što se tiče zemalja centralne i istočne Evrope, i Italije koja preživljava permanentnu unutrašnjopolitičku krizu, njihovim vladama je, izgleda, već postalo jasno da je integracija Roma u postojeće socijalne strukture jedino sredstvo da se spreče neredi u vezi sa njima, kao i porast nacionalizma i ksenofobije.
Međutim, romski problem ima i važnu ekonomsku težinu. I ovde se moramo složiti sa evropskim komesarom Laslom Andorom. U uslovima demografske krize u Evropi i smanjenja tržišta rada, 12 miliona Roma (a, verovatno, ih ima i više) je potencijal koji se ne sme rasipati. Naravno, da je pretvaranje mađarskih, rumunskih, bugarskih i slovačkih Roma u primerne porezne obveznike i „radne rezerve“ težak zadatak koji traži više godina i više miliona evra. Međutim, izgleda da nema alternative.
Ova situacija je čvrsto povezana sa problemima na tržištu rada, sa nezaposlenošću, koja je posebno visoka među socijalno nezaštićenim slojem stanovništva, potvrdio je „Glasu Rusije“ stručnjak Instituta za Evropu RAN Vladislav Belov:
- Situacija na tržištu rada Evropske unije se jako razlikuje od jedne do druge grupe zemalja, pa čak i unutar jedne grupe. Zato mi se čini da nije korektno govoriti o jednoj te istoj situaciji. Ali, većina zemalja članica Evropske unije imaju stvarne probleme.
Krajem 1980-ih godina, uoči raspada Jugoslavije, u beogradskim novinama se aktivno diskutovalo na temu : „Ko su naši Albanci?“. Analizirane su istorijske, etničke, religiozne činjenice. Diskusija se nije ničim završila, a kosovska mina je uskoro postala jedan od faktora raspada Jugoslavije. Projekat koji je predstavljen u Budimpešti je pokušaj da se sa reči pređe na delo u rešavanju još jednog bolnog i delikatnog problema za Evropu. Pokušaj, da se problem reši shvatanjem da su Romi takođe Evropejci, kao i Francuzi, Nemci, Grci ili Slovaci.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/onesecbeforethedub/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















