Ugovor o nerasprostiranju atomskog oružja: sumnje u celishodnost
U Ženevi se završila još jedna sesija pregovora o sudbini iranskog nuklearnog programa. Strane su razmenile neke opšte stavove u plodotvornom dijalogu, a eksperti nakon sastanka predviđaju teška vremena ovim povodom.
Dakle stručna javnost smatra da će situacija u vezi sa Iranom uticati na budućnost međunarodnog režima nerasprostiranja atomskog oružja, koje opet u mnogome kroji arhitekturu gllobalnog sistema bezbednosti. Uslovno govoreći, ako se sutra ispostavi da je Iran pod izgovorom da atomsku energiju koristi za civilne svrhe ipak napravio atomsku bombu, onda već prekosutra možemo da se probudimo u drugom, potpuno nestabilnom svetu.
Na ovaj način, ubedivši Iran ili ne, da se okane atomskog programa, međunarodna zajednica faktički spašava Ugovor o nerasprostiranju atomskog oružja(UNAO), koji danas trpi velike kritike skeptika. Govori član ekspertske grupe za probleme međunarodne bezbednosti u Savetu bezbednosti Rusije Anton Hlopkov:
- Ne vidim neophodnost da se pitanje o spašavanju organizacije UNAO raspravlja u kontekstu pregovora „šestorke“ i Irana. Ima pitanja u vezi sa iranskom atomskom delatnošću. Iran se sa pravom brine, jer ga lišavaju mogućnosti da koristi atomsku energiju u civilne svrhe. Problem atomske energije samo je jedan u velikom spektru problema koji su iznikli između Irana i Zapada. Bespogovorno, ako Iran bude počeo da pravi atomsko oružje, onda će to svakako imati veoma loš uticaj na budućnost UNAO.
Ugovor o nerasprostiranju atomskog oružja su potpisale sve države sveta osim Indije, Izraela, NRK i Pakistana,a stupio je na snagu 1970.godine. Inicijalno je imao rok trjanja 25 godina, ali 1995.godine konferencija država potpisnica je produžila trajanje Ugovora na neodređeni rok. Kritičari UNAO smatraju, da je ovo nepravilan korak: nova epoha stvara nove okolnosti koje ovaj dokument iz vremena hladnog rata čine davno prevaziđenim.
Nema potrebe sumnjati da Ugovor o nerasprostiranju atomskog oružja odražava globalni balans interesa i kompomisa među gotovo 200 zemalja sveta. Upravo zbog toga niz eksperata sumnja u celishodnost eventualne modernizacije ugovora. Ipak, ovo principijalno pitanje promene odredabamogu da pokrenu samo inicijatori Ugovora o nerasprostiranju atomskog oružja koji verovatno shvataju da bi učinivši tako radikalni korak, oni sopstvenim rukama pokrenuli proces masovne geopolitičke „perestrojke“ odnsono prekraja.
Sergej Duz,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















