Početna stranica > Novosti

Skloni smo hipertrofiranju probleme Roma

Skloni smo hipertrofiranju probleme Roma
19.10.2013. god.


Žan-Pjer Lježua, član naučnog saveta Evropske mreže univerzitetskih istraživanja o poznavanju Roma i autor mnogobrojnih knjiga o romskim zajednicama u intervjuu za «Glas Rusije» ruši stereotipe o ovom narodu koji su stvoreni kod evropske javnosti.

Po procenama francuskih medija oko 20.000 Roma je došlo u Francusku iz zemalja Istočne Evrope. Da li se slažete s ovom cifrom?

- Ima ih 15.000 ako je za verovati organizacijama koje rade s Romima, na primer, «Lekari sveta». To sa statističke tačke gledišta nije značajan broj. Roma koji su došli u Francusku ranije, na primer, 1960-ih ili 1970-ih godina iz republika bivše Jugoslavije ima mnogo više.

Da li ovi migranti «novog talasa» u Francuskoj borave legalno? Da li među njima ima mnogo onih koji su došli nelegalno?

- U Francuskoj se ne vodi statistika po etničkom kriterijumu. Ako su Romi doputovali u Francusku iz Rumunije, oni su Rumuni, ako su došli iz Belgije, oni su Belgijanci. Ako su to građani Evropske unije, njihov boravak je legalan tri meseca u svim zemljama zajednice. Ako je prekoračen rok od tri meseca treba da podnesu dokaz o redovnim prihodima.

U Francuskoj su uvedena ograničenja u sferama zapošljavanja u kojima mogu da rade državljani Rumunije i Bugarske. Ova ograničenja će biti ukinuta 31. decembra 2013. godine. A zasad to u znatnoj meri otežava zapošljavanje državljana ovih zemalja, pošto za njihovo primanje na posao poslodavac treba da obavi komplikovane i skupe formalnosti. U sutšini, ove mere koče i zapošljavanje Roma pretvarajući ih u nelegalne migrante posle tri meseca boravka.

A šta se može reći o nivou kriminala među romskim zajednicama u Francuskoj?

- Dugogodišnji strahovi u vezi s Romima stvorili su kod ljudi mit o «etničkoj prestupnosti». Postoji tendencija hipertrofiranja njihovog prisustva u Francuskoj. Romima često nazivaju one koji to zapravo nisu. Na njih pokazuju prstom i kažu da su to Romi, dok se ovakav odnos, na primer, prema Jevrejima ili Jermenima smatra neprihvatljivim. Nivo kriminala među Romima nije veći od nivoa prestupnosti među građanima bilo koje druge države. Policijski i sudski organi govore o «sitnom kriminalu», o krađama. Što se tiče organizovanog kriminala, s njim se treba boriti kao i svuda. I sami Romi su toga svesni.

Od čega žive Romi u Francuskoj, kako zarađuju?

- Državljani Rumunije i Bugarske sreću se s problemima vezanim za zapošljavanje, čak i ako imaju potrebne kvalifikacije. A Romi iz zemalja bivše Jugoslavije koji već relativno dugo žive u Francuskoj su skoro «nevidljivi». Oni rade u građevinarstvu, malterišu, bave se molerajem.

Uopšte, mnoštvo Roma se tradicionalno bavi zanatima. Oni rade s gvožđem, sviraju, bave se umetnošću, odgajanjem konja, trgovinom na pijacama. Mnogi rade u poljoprivredi, beru voće i povrće. Problem je još u tome što su Romi po pravilu malo obrazovani, pošto u detinjstvu nisu imali mogućnosti da pohađaju školu. Zbog toga se većina njih bavi ručnim radom.

Ako se Rumunija i Bugarska pridruže Šengenskoj zoni 2014. godine, da li će doći do poplave Roma u zemljama Zapadne Evrope?

- To ništa neće promeniti. Jer, Rumuni i Bugari već imaju mogućnost da se slobodno kreću unutar EU. Kod Evropljana postoji lažna predstava o mobilnosti romskih zajednica. Od 12 miliona Roma u Evropi mobilan je samo mali deo.

Koje mere treba preduzeti da bi se integrisali Romi iz Istočne Evrope i Francuske?

- Za 1000 godina skitanja po svetu Romi su se nastanili u Australiji, u Kanadi i u Južnoj Americi. Svaki put su bili prinuđeni da se prilagođavaju teškim uslovima života u različitim zemljama preživevši progonstva, deportaciju, ropstvo. U 21. veku put integracije vodi kroz poštovanje kulture drugih naroda. Važnu ulogu takođe igra obrazovanje koje omogućava mladoj generaciji da se uklopi u socijalnu strukturu da stekne kvalifikacije i mogućnost zapošljavanja.

Evgenije Zagrebnov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: © Flickr.com/onesecbeforethedub/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA