Evropa spasava ekonomiju na račun apsurdnih poreza
Špance će naterati da plate porez na sunce. Madrid traži nove načine da popuni budžet i savlada finansijsku krizu, koja se odugovlačila. I druge evropske zemlje nameravaju da popunjavaju blagajne na račun uvođenja novih poreza i dažbina. Ponekad su te inicijative toliko nelogične da ne samo da izazivaju nezadovoljstvo stanovnika, već i začuđenost ostalih.
U mnogim gradovima Španije sunce sija po tri hiljade časova godišnje, zato je zemlja jedan od najvećih proizvođača sunčane energije. Danas proizvodna snaga je veća od potražnje za 60 odsto. Zbog toga budžet duguje proizvođačima 26 milijardi evra. Zato je Madrid odlučio da oporezuje vlasnike sunčevih panela da bi smanio njihov broj. Španija planira da popuni blagajnu i nestandardnim novčanim kaznama. 750 evra će platiti oni, koji gataju pomoću karata taro, prosjaci kod trgovinskih centara i oni, ko hrani ili kupa pse na ulici. Kreativno su traženju novca prišle i regionalne vlasti. U nekim gradovima su uvedeni porezi na plastične kese, hazardne igre, kao i novčane kazne za vožnju skejtbordom ulicama ili organizaciju vatrometa. Španiji su potrebna dopunska sredstva da bi servisirala dugove, kojih ona ima dovoljno. U vladi prognoziraju da će iduće godine državni dug zemlje iznositi 100 posto bruto-domaćeg proizvoda. Komentar šefa analitičkog odelenja kompanije Lajf Kapital Probiznesbanke Valerija Pivenja.
- Zemlja oseća akutan deficit poreskih isplata od tradicionalnih vrsta ekonomske delatnosti. S obzirom na velike dugove i neophodnost održavanja socijalnog segmenta novo punjenje budžeta je neophodno. To je inače smešno, ali još jednom ističe ozbiljnost ekonomskih problema u Španiji. Smatram da će se takvi porezi ukidati uz savlađivanje krize u Španiji.
Nestandardni porezi moraju da spasu i ekonomiju Grčke. Trojka kreditora izračunala je da posle povećanja poreza na kola treba ga uvesti i za bicikle. Grci su ih masovno počeli da koriste kao sredstvo za kretanje, u zemlji ih već ima oko miliona. Neće da izbegnu porez ni pešaci. Trojka predlaže da se porez uključi u cenu obuće u grčkim radnjama. Nisu izuzetak ni dobro situirani Finci – oni uvode turistički porez, koji već postoji u Francuskoj, Španiji i Italiji. Sada svaki putnik mora da dnevno plati 2 evra za boravak u gradu Lapsenranta. Rim takođe uvodi nestandardne poreze. Italijani će platiti za odlazak u inostranstvo i za domaće životinje.
Opasnost takvih inicijativa se sastoji u tome, što povećanje poreskog bremena omogućuje popunjavanje budžeta, ali ne stimuliše razvoj ekonomije, - ističe šef odelenja zemalja i regiona instituta Evrope RAN Vladislav Belov.
- Poresko breme je dosta visoko. Ono je kočnica za razvoj preduzetništva. Potrebno je ići putem optimizacije poreza, te postići da bi oni stimulisali ekonomsku delatnost i preduzimništvo, a ne njihov odlazak u sivu ekonomiju.
Glavno je da ne bi u težnji da izvedu ekonomije iz krize evropske zemlje preterale, - ističu eksperti. U 14. veku Engleska je ostvarila san poreskih organa svih zemalja, te uvela porez na život. Svaki građanin je morao da popunjava blagajnu samo zato, što je živ. Međutim, ta je genijalna ideja propala – buna stanovnika je zaustavila poresku bezgraničnost.
Tatjana Golovanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/DnaX88/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















