„Italija za život“
Nikolaj Gogolj, koji je živeo u Rimu od 1837-1841. godine je pisao: „Sva Evropa je da se gleda, a Italija je za život“. Evo i u HH veku, mnogi ruski emigranti, koji su napustili Rusiju posle oktobarske revolucije, su izabrali upravo Italiju za svoje prebivalište. To su bili najbolji pisci, umetnici, muzičari, a njihovo stvaralaštvo je postalo deo evropske kulture.
Sergej Fedjakin, viši naučni saradnik naučno-istraživačkog centra „Dom ruske dijaspore „Aleksandar Solženjicin““ je rekao za „Glas Rusije“:
„Italija je uticala na život mnogih pisaca-emigranata: Zinaide Gipiius, Dmitrija Merežkovskog, Borisa Zajceva, Mihaila Osorgina, Aleksandra Amfitetrova i drugih. Od poznatih pisaca ruske dijaspore u Italiji je od 1924. godine živeo pesnik-simbolista, mislilac i naučnik-filolog Vjačeslav Ivanov“.
Ruskom pesniku Ivanovu il Bel Paese je postala druga otadžbina. „Tavrijski mudrac“, čiji je stan u Tavrijskoj ulici u Sankt Peterburgu bio najčuveniji književno-umetnički i filozofski salon dorevolucionarne Rusije, Ivanov je mnogo putovao. Omiljeno mesto pesnika je postala Italija, gde je sreo i ljubav svog života Lidiju Zinovjevu-Anibal, koja je postala njegova supruga. Njihova sreća je kratko trajala, jer je Lidija umrla. Ali, Italija je ostala za pesnika zemlja koja pruža sreću. I kada su 20-ih godina smrt druge supruge, bolest sina, težak život u Rusiji uticali na pesnika da napusti zemlju, Ivanov je izabrao Rim. 1924. godine on je zauvek napustio otadžbinu.
Izuzetna erudicija i široko obrazovanje su omogućili pesniku da postane profesor u Koledžu Boromeo u Paviji. Ali, 1931. godine pesnik se vraća u Rim i tu ostaje do kraja života. On je radio u vatikanskom Institutu za Istok i papskom kolegijumu „Rusikum“, gde je predavao crkvenoslovenski jezik, držao predavanja o ruskoj književnosti, između ostalog, i o Dostojevskom. Ivanov je perfektno poznavao drevne jezike i zato je Vatikan od njega zatražio da uradi uvod i napomene za psaltiru. Ruski pisac je, takođe, napisao i uvod i napomene za Dela i Poslanice Apostola i za Otkrovenje Jovanovo.
Rim za Ivanova nije bio samo mesto u kom je živeo, nego i inspiracija. On piše „Rimske sonete“ i ciklus od 118 pesama “Rimski dnevnik“. Rim je bio na početku i na kraju duhovnog postojanja Ivanova, jer je pesnik u Italiji proživeo oko 30 godina.
Talenat i znanje Vjačeslava Ivanova su bili traženi ne samo u Vatikanu: enciklopedijski rečnik Trekani je objavio njegov članak „Simbolizam“, a kasnije se objavljuju radovi o Ljermontovu i formi u književnosti. Interesantno je da je mnoge svoje radove, kao što su „Pismo Pelegrini“, „Misli o principima savremenog duha“, „Forma koja grada i forma koja je sagrađena“, „Hor budućnosti“, Ivanov pisao na italijanskom.
„…Ljubav prema Italiji – pokazatelj nivoa obrazovanja. O karakteru epohe se može suditi po tome kako se voli Italija i šta se voli u Italiji…Mi smo njeni unuci“, piše pesnik u „Crtice o Rusiji i Italiji“.
U Rimu se nalazi arhiv Ivanova, koji je najveći i najznačajniji ruski arhiv stvaralaštva u Italiji. Umetničko nasleđe Rusa u Italiji još uvek nije detaljno istraženo.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Italija
- književnost
- umetnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















