
OBJAVLJEN DOSAD NEPOZNATI INTERVJU JOSIFA BRODSKOG
Do poslednjeg dana zapis intrevjua je čuvan u arhivi Elizabete Markštejn, austrijske slavistkinje,prevodioca i istoričara književnosti, koja je zajedno sa svojim suprugom Hajncom Markštejnom,novinrem i piscem, razgovarala s pensikom.
Audio zapis razgovora koji su s Brodskim vodili Elizabeta i njen muž Hajnc Markštejn (1924-2009) su sačuvani.

Sve do poslednjih godina svog života Elizabeta je želela da se ovaj razgovor obajvi. Jer se radi prvom opširnom književnom intrvjuju Brodskog ne samo na Zapadu nego uopšte u njegovoj biografiji koji se odlikuje izuzetno visokim nivoom otvorenosti i šririnom tematskog kruga koji zahvata.
Intrevju sadrži pored unikalne fiksacije prvog utiska Brodskog o sučeljavanju sa nečim što je prijatno nazivati“zapadna potrošačka civilizacija „ i njegova iskrena mišljenja o pojedinim kolegama, savremenim sovjetskim pesnicima, posebno iz njemu bliskog i dragog kruga „ahmatovske siročadi „ i lenjingradske književne avangarde 1960-1970-ih godina.
Evo nekih ocena koje je Brodski u tom intevjuu u junu 1972. u Beču dao o pesnicima, svojim savremenicima.
Oljeg Čunocev :„Apsolutni eklektik, ne suviše visokog kvaliteta „.
Za Nauma Kotržavina je rekao da je „loš pesnik „, a Vladimira Unflada je pohvalio („Veoma obdaren“), nije prestrog ni prema Mihailu Jerninu („Pisao u početku zanimljive pesme, sav u duhu tradicije Hljebnjikova „).
Za Jevgenija Rejna je napisao da je „čovek već od nečega slomljen „, dok je Antonija Najmana okarakterisao nimalo nežno :“On više ne razlikuje šta je u njegovim stihovima njegovo, a šta tuđe.“
Jevtušenko je pesnik loš, a pesme Vozneseneskog su uvredljive za oči
Brodki u ovom intervjuju nije štedeo ni dva u to vreme popularna, moglo bi se skoro reći državna, visoko tiražna pesnika u Sovjetkom Savezu, Jevgenija Jevtušenka i Andreja Voznesnskog.

„Jevtušenko?-Znate nije to baš tako prosto.On je, konačno pesnik vrlo slab.A kao čovek je još gori.To je jedna ogromna fabrika za proizvodnju samog sebe. Ali je ipak s moje tačke gledišta on mnogo bolji od recimo, Voznesenskog. Jer Jevtušenko je u svim svojim istupanjima čovek otvoren.I on ne izbacuje iz sebe Artista.On ne izigrava nekog velikog umentika.Njegove pesme se mogu odbaciti prosto kao nedočitane,i tako dalje, i tako dalje...
A što se Voznesenskog tiče, o njemu imam jedan te isti utisak :on mi jednostavno deluje fizički odbojno.To jeste, kad pogledaš njegove stihove,to postaje uvredljivo za oči.I za oči i za sve ostale organe i čula kojima se percipira tekst.To se prima kao neka vrsta uvrede....“
Brodski se u ovom intrevju u potpunosti složio s tim da se može nazvati sovjetskim pesnikom.
Živi se zbog šopinga
O svom emigrantskom životu koji mu predstoji, Brodski je rekao:
Važno je pomenuti jedno od ključnih rasuđivanja u ovom intevjuu –odnos sreće i stradanja u životu čoveka i stvaralaštvu umetnika.
Razglednica iz Venecije:“ Ne mogu noigde da se skrasim „
„Iz Beča je Brodski otputovao u London.Nisam očekivala pisma od njega.Krajem 1972. stigla je devojčicama i nama razglednica iz Venecije kojom nam Brodski čestita Božić i Novu godinu.
„Možete zamisliti kako sam ovamo dospeo. I to zbog toga što ne mogu nigde da se skrasim, “ navodi Elizabeta Markštejn u belešci uz intervju sa Brodskim koji je čekao 41 godinu na publikovanje, a objavljen desatk dana nakon njene, a 17 godna posle pesnikove smrti.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















