Projekat EU faktički krahirao
Pre 20 godina, prvog novembra 1993. godine stupio je na snagu Sporazum o Evropskoj uniji koji je dobio nezvanični naziv Mastrihtski sporazum. Ovaj dokument označio je početak aktualne Evropske unije, regulisavši pitanja funkcionisanja novčanog i političkog sitema ujedinjene Evrope.
Član A dokumenta, potpisanog u holandskom gradu Mastrhitu, u suštini značio je da se centar teže u procesu evrointegracije prenosi sa ekonomske baze na političku nadgradnju. Prijem u sastav EU više od desetine novih članova koji je usledio i koji su uglavnom predstavljali države Centralne i Istočne Evrope, reklo bi se potvrdio je ispravnost ovakvog prilaza. Ipak već u procesu ratifikacije novih dokumenata EU (između ostalog njegovog Ustava), otkrivena su ozbiljna međudržavna neslaganja, koja nanose štetu, između ostalog, i idealima jedinstvene finansijske i ekonomske politike, istakao je u razgovoru za Glas Rusije direktor ruskog Instituta za globalizaciju i socijalna kretanja Boris Kargalicki:
- EU u aktualnom vidu preživljava ako ne poslednje dane i mesece, onda nesumnjivo poslednje godine. Projekat EU koji je bio pokrenut Mastrihtskim sporazumom, faktički je već krahirao. On ne funkcioniše. Ali opet jasno je da lideri EU nisu spremni to da priznaju i da sva obećanja na osnovu kojih navode ljude da stegnu svoje kaiševe, da odustanu od demokratskih prava i sloboda, od suvereniteta svojih zemalja i od socijalnih garancija, sva ova obećanja su bila potpuno lažna. A to sa svoje strane znači smenu elita u EU.
Treba se složiti sa bivšim federalnim kancelarom Nemačke Gerhardom Šrederom, koji je primetio već posle svoje ostavke da u evropskoj politici do danas ništa nije rešeno konačno i neopozivo.
Ipak među centralnim organima EU postoji jedna institucija koju je teško osumnjičiti za pasivnost. To je Evropska Centralna banka. Mastrihtski sporazum je položio odgovornost za vođenje jedinstvene novčane i kredite politike u EU na Evropski sistem centralnih banaka, u koji su ušli ECB i nacionalne centralne banke. Takva dvostrukost u mnogome je izazvala kasnije protivrečnosti u sprovođenju jedinstvene finansijske poltike. Pri tome ECB je insistirala na tome da politička i tim pre ekonomska integracija nisu zamislive bez jedinstvenih normi i pravila funkcionisanja upravo bankarsko-finansijskih struktura pod okriljem jedinstvenog Budžetskog pakta i odgovarajućeg nadzornog mehanizma. I takav stav je sasvim osnovan, posebno uzimajući u obzir promenljivost raspoloženja političara i tekuću političku situaciju u pojedinim državama EU, primetio je u razgovoru za Glas Rusije rukovodilac Centra za evropska istraživanja IMEMO RAN Aleksej Kuznjecov:
- Evropska centralna banka pokušava da sačuva svoju autonomiju od nacionalnih vlada. U principu to što ECB bar u izvesnoj meri čuva svoju nezavisnost, to je ispravno. Mi odlično shvatamo da niko od ozbiljnih političara neće se strogo rukovoditi onim što su sami političari i napisali. Naravno, uvek će biti odstupanja od napisanih pravila.
Ugledni ekspert u oblasti međunarodnih odnosa profesor Univerziteta „Kristian Albrehts“ u Kilu Johanes Varvik još 2006. godine je upozoravao- Evropska unija nije iscrpela sebe, ali su stari ideali izgubili svoju delotvnost. Kao jedan od najverovatnijih scenarija razvoja EU on je označio tada eroziju date organizacije koja će se srušiti pod teretom proširenja, sve većih razlika u interesima njenih država članica ili početi lagano da erodira. Nije li to ono što vidimo sada, na primer, u kontesktu finansijskih odnosa Severa i Juga Evrope ili u trogulu Mađarska-Rumunija-Slovačka sa međuetničkim i međudržavnim protivrečnostima?
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Luigi Rosa/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















