Rasprva u Državnoj dumi RF: Haški tribunal nastavak NATO agresije
O svemogućim prekršajima svih međunarodnih konvencija od strane Haškog tribunala i o potrebi da on bude zatvoren govori se odavno. Mnogi uledni ruski pravnici govore o pretvaranju progresivnog međunarodnog prava u represivno. I kako se ne bi dopustilo klizanje u novu kolonizaciju, treba se suprotstaviti tom procesu. U tom cilju u Državnoj dumi RF održane su parlamentarne rasprave na temu Osnovni problemi delatnosti međunarodnih sudskih ustanova na primeru Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
U njima su učestvovali posalnici, šefovi Društvenih komiteta za odbranu Vojislava Šešelja i generala Ratka Mladića, ugledni pravnici, eksperti za međunarodno pravo. Na zasedanje su bili pozvani studenti pravnih fakulteta. Govoreći, između ostalog, o Međunarodnom tribunalu, učesnici diskusije posebno su isticali činjenicu da ovaj tribunal ima političke, a ne pravne ciljeve, i predstavlja nastavak agresije NATO-a u Jugoslaviji drugim sredstvima. Između ostalog, mnogi govornici su govorili o jednistvenosti sudskog procesa protiv lidera Srpske radikalne stranke, doktora Vojislava Šešelja, koga drže u zatvoru više od 10 godina bez objavljivanja presude. Šta će biti dalje, ako se na pozadini ovog pojave i drugi tribunali? A procesi u tim sudovima se već vode, govori ugledni ruski pravnik Aleksandar Mezjajev.
- Trenutno to su suđenja četvorici aktualnih šefova država: predsedniku Sudana Omaru al-Baširu, predsedniku i potpredsedniku Kenije Uhuruu Kenjate i Vilijamu Rutu, kao i bivšem rukovodiocu Libije Moameru Gadafiju, mada je poslednje suđenje kasnije bilo prekinuto. To su takođe slučajevi protiv svrgnutog predsednika Obale Slonovače Lorana Gbagboa i potpredsednika Demokratske Republike Kongo Žana-Pjera Bembe. Verovatno bi bilo naivno smatrati da je data tendencija slučajna.
To da tendecnija nije slučajna potvrdio je na primeru istog tog Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i član međunarodnog saveta u MSP RF Vladimir Kotljar. On je 1993. godine bio član komisije za istragu kršenja ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije u Ženevi. I već tada je skrenuo pažnju na to da je većina dokumenata imala karakter optužnice protiv Srba. Vladimir Kotljar navodi i druge primere, koji dokazuju korišćenje sudskog sistema u cilju popularizacije političkih interesa zapadnih zemalja.
- Dovoljno je setiti se događaja u Libiji, kada su u jeku rata Francuska i Velika Britanija inicirale izdavanje naloga za hapšenje Gadafija. Rusija i razumniji krugovi u Evropi upozoravali su na kontraproduktivnost tog koraka, pošto bi to poslužilo mnogo žešćem sukobu i omelo bi mogućnosti mirovnog regulisanja situacije. Između ostalog, isto je bilo upotrebljeno i za vrem rata u Siriji, kada je Zapad pokušao da inicira izdavanje istog naloga protiv Bašara Asada. Istina, pre inicijative Vladimira Putina. Stvar je, kako razumemo, krenula ka mirovnom regulisanju, i pristalice ove ideje su prestale da je guraju. Kao što se zna, pitanje suđenju Asadu jedan je od razloga sabotiranja konferencije Ženeva-2. Gde da mu se sudi, istina, oni nisu istakli. ali ovde se sasvim jasno ponavlja slika koju vidimo i u Međunarodnom tribunalu.
Parlamentarnim raspravama u Državnoj dumi prisustvovao je sin Ratka Mladića Darko, koji je govorio o stalnom kršenju prava njegovog oca u tribunalu i stalnom ignorisanju njegovog zdravstvenog stanja. To je nateralo Darka Mladića da iznese okupljenima ozbiljan predlog.
- Ja se nadam da ćemo sa našim prijateljima ovde doći u situaciju da možda organizujemo jednu nezavisnu međunarodnu komisiju lekara koja će da ispita to pitanje na način koji nije subjektivan i tako da se isključe doktori koji dobijaju diplomatske instrukcije kakve izveštaje treba da pišu. Ja kažem tu stvar vezanu za činjenicu da sam ovde, u vašoj zemlji, koja je stalni član Saveta Bezbednosti i sama po svojoj veličini i značaju u svetu jedna od najznačajnijih zemalja. Moj otac je zadovoljan zato što je sprečio treći genocid nad srbskim narodom u 20. veku. I ja sam ponosan što mogu da stojim tu pred vama i da ga branim.
Odluka o formiranju ovakve komisije bila je doneta jednoglasno. Sada, po rečima učesnika zasedanja, predstoji dug i mukotrpan rad sa međunaordnim krivičnim sudijama.
Grigorij Sokolov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















