Bankama EU preti kriza likvidnosti
Eksperti međunarodne mreže konsalting kompanija PricewaterhouseCoopers (PwC) predviđaju novu krizu. Ovog puta, po mišljenju analitičara, u bankama EU očekuje se akutni nedostatak likvidnosti. To može da se desi već naredne godine. Prognoza je data u kontekstu pooštravanja normi za kapital finansijskih organizacija. Reč je o sporazumu Bazel-3 koji predviđa smanjenje rizika u globalnom bankarskom sistemu.
Bazel-3 se pojavio posle finansijske krize 2008. godine. Dve godine kasnije odobrile su ga zemlje Velike dvadesetorice. Uvođenje novih standarda je počelo ove godine. Banke sada treba da igraju po novim pravilima: ako ima rizika, onda samo opravdanog, pred krizom treba biti pod punom opremom, ako se daje izveštaj regulatoru, onda on treba da bude transparentan i otvoren.
Komentariše direktor Departmana za trgovinske operacije investicione kompanije Maksvel Kapital Mihail Molodov:
- Ranije je minimalna visina sopstvenog kapitala bila dopuštena u granicama od 2%, sada kada važi Bazel-3, uz različite standarde, on treba da bude uvećan do 7%. Zato će banke morati negde da traže ovu likvidnost. Po meni neke banke će morati da sprovode dodatnu emisiju za privlačenje likvidnosti. I takođe će morati da smanjuju razne premije i isplate dividendi.
Prema mišljenju eksperata PricewaterhouseCoopers, upravo uvećanje minimalne visine kapitala sada je postalo za banke glavna briga. Dobro je ako finansijskoj organizaciji pođe za rukom da napravi neophodnu rezervu. Tada nikakvih problema nema. Ako ne pođe za rukom da se sigurnosni pojas napumpa novcem, može da se pojavi kriza likvidnosti. Prvo kod jedne, zatim kod druge banke, i nadalje kao snežna grudva. Nešto slično već je bilo pre 5 godina, podseća načelnik analitičke uprave Banke BKF Maksim Osadči:
- Kriza likvidnosti je neprijatna i loša stvar. 2008. godine posle kraha američke investicione banke Lehman Brothers u SAD videli smo posledice... Kriza likvidnosti prerasta u kreditnu krizu, a bankarska kriza i dalje može da generiše ekonomsku krizu.
Prema istraživanjima analitičara, deset najvećih evropskih banaka imaće potrebu za oko 100 milijardi evra, kako bi se uklopile u nove norme Bazela-3. Nedostatak novca se već oseća. Prema skromnim proračunima finansijskih organizacija EU deficit gotovine sada se procenjuje na 200 milijardi evra. Prognoza eksperata je PricewaterhouseCoopers je još strašnija: 2014. godine novčana pukotina u bankarskom sistemu može da se uveća do 300 milijardi evra.
Oleg Obuhov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















