Jedinstveni energetski tok Centralne i Južne Azije
U projektu formiranja jedinstvenog energetskog sistema Centralne i Južne Azije pojavio se još jedan investitor. SAD su izjavile spremnost da ulože u CASA-1000 15 miliona dolara. Ipak u okviru opštih investicija – od jedne do dve milijarde – suma nije značajna.
Prvi put o projektu CASA-1000 počelo je da se govori 2007. godine. Ideja se sastoji u tome da se pomogne u razvoju Avganistana i Pakistana. Obe zemlje sada osećaju žestoki deficit struje. I kada se pojavi jedinstveno energetsko tržište Centralne i Južne Azije, Kabul i Islamabad će dobiti dodatne megavate. A Avganistan uz to i bonus za tranzit. O plusevima projekta razmišlja stariji ekspert Instituta za energetiku i finansije Sergej Kondratjev.
- Takvo objedinjavanje će doprineti da u perspektivi, kao prvo, bude potrebno manje generirajućih kapaciteta, zato što će manje biti potrebno da se grade centrale za stvaranje rezervi u slučaju raznih nepredviđenih situacija. Osim toga, proejkat će omogućiti da se optimalizuju troškovi za struju, a potrošači ovih zemalja će dobiti pouzdano snabdevanje.
CASA-1000 predviđa postavke električne energije po visokovoltnim električnim vodovima ukupne dužine preko 1000 kilometara. Tadžikistan i Kirgizija će u letnjem periodu deliti viškove u roku od 15 godina. Tehničko obrazloženje projekta je spremno i čak su izračunati proračuni njegovog dejstva na ekologiju regiona. Već je određen krug investitora. Prvi su izjavili želju da finansiraju projekat Svetska banka i Islamska razvojna banka. Pre tri godine njima se pridružila Rusija. Ona je spremna da izdvoji pola milijarde dolara. Zemlja je posebno zainteresovan za ovaj projekat, objašnjava analitičar informaciono-analitičke agencije Investkafe Jekaterina Šiško.
- Na teritoriji Tadžikistana nalazi se Sangtudinska hidrocentrala 1. To je centrala čijih 80% pripada FSK-EU i Inter-RAO. Struja iz ove centrale se izvozi u druge zemlje, ruska strana se nada u politički interes. Avganistan i Pakistan su za Rusiju strateški važne zemlje. Moguć je u perspektivi prodor ka Indiji. Tamo Rusija ima prilično zanimljive energetske projekte.
Uz svu privlačnost ne može se reći da priprema za projekat CASA-1000 teče bez problema. Kirgiska strana je dosta sumnjičava. Kao prvo, Biškek ima teškoće sa finanisranjem, nedostaje 55 miliona dolara. Kao drugo, Kirgizija je izjavila da njoj samoj može da nedostaje električna energija, da ne govorimo o prodaji u inostranstvo. Protiv tog projekta se zalaže i Uzbekistan, smatrajući ga neefikasnim. Prema ocenama Taškenta, CASA-1000 može da naruši balans već postojećih energetskih sitema regiona, zbog čega mogu da se pojave ozbiljne havarije. Postoji još jedan ozbiljan problem, upozorava stariji ekspert Instituta za energetiku i finansije Sergej Kondrajtev:
- Jedan od najvažnijih je pitanje osiguranja bezbednosti igradnje i eksploatacije. U pravom smislu te reči. Zato što i u Avganistanu, i u Tadžikistanu i u Pakistanu sitaucija nije previše mirna.
Ipak učesnici projekta se nadaju da će jedinstveno energetsko tržište Centralne i Južne Azije biti formirano. Već su objavljeni tenderi za izgradnju stanice za transformaciju struje visokog napona u Avganistanu, Pakistanu i Tadžikistanu. Pokretanje projekta CASA-1000 planirano je za sredinu naredne godine. Predaja pod ključ 2017. godine.
Oleg Obuhov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/d_proffer/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















