Evropski pohod protiv hrišćanstva
Hrišćanska civilizacija se nalazi u ozbiljnoj opasnosti. Oko sto miliona sledbenika Hristovog učenja danas je podvrgnuto gonjenju. 2013. godine u Evropi svečano su obeležili 1700-godišnjicu Milanskog edikta.
Ovaj dokument svojevremeno je postao važan korak na putu pretvaranja hrišćanstva u zvaničnu religiju savremene EU. Između ostalog, čak ovaj istorijski datum nije zaustavio one koji su danas uvereni da religiji ne treba da bude mesta u savremenom društvu. Jedan od glavnih razloga sve veće hristijanofobije je totalna smena pogleda na svet i svesno odustajanje od jevanđelskih vrednosti i običaja, uveren je istoričar religija Jurij Tabak.
- Poslednjih nekoliko decenija vezano je za proces konačnog odvajanja evropskih vrednosti od religioznih. Sekularizacija savremene Evrope se vrši brzim tempom, a njen cilj je da se ostave religiozne vrednosti samo za potpuno privatno individualno korišćenje.
Gonioci se više ne ustežu da javno odustaju od svojih duhovnih korena, da usvajaju zakone koji protivreče biblijskim kanonima, da zabranjuju održavanje masovnih praznika sa hrišćanskom atributikom, pokušavaju da zamene tradicionalnu veronauku netradicionalnom. Ovih dana Vrhovni sud Velike Britanije je zvanično priznao Saentologiju jednom od religija. U savremenoj EU sve češće se dešavaju slučajevi kada se hrišćanske crkve i svetinje prodaju, skrnave, a ponekad sasvim uništavaju. Uz prećutnu saglasnost evropskog društva zauvek je izgubljeno oko 200 jedinstvenih drevnih crkava na Kosovu i Metohiji. Pod pretnjom se našla čuvena konstantinopoljska, a sada istambulska Aja Sofija. Ovaj granciozni spomenik prvih vekova hrišćanstva uskoro može ponovo da bude pretvoren u džamiju. Uz takav odnos prema istorijskoj veri pozivi ujezina za namaz ubrzo će se čuti po čitavoj Evropi. Takvu je bojazan u intervjuu za Glas Rusije izrazio politikolog Pavel Svjatenkov.
- Pošto sveto mesto ne biva prazno, EU, najverovatnije očekuje islamizacija. Islam se danas aktivno širi. Predstavnici ove religije dolaze u Evropu sa Bliskog Istoka i zemalja Afrike. Ipak uveren sam da će zbog gonjenja hrišćanstva sada sve glasniji postati protesti konzervativnih slojeva društva. Jer na primer odluka predsednika Francuske da legalizuje homoseksualne brakove koja je prošla ove godine kroz parlament, izazvala je velike proteste u zemlji.
Za to što Hrišćanstvo odlazi iz Evrope krivi su ne samo svetski političari, liberali i ateisti, već i sami vernici. Bez obzira na to što se mal te ne svakog dana krše prava hrišćana, mnogi ne žure da ih brane. Obraćanja za obnovom religioznih sloboda Evropskom sudu stižu retko. Međutim upravo Evropski sud za ljudska prava imao je već mnogo prsedana kada je pravda u pogledu vere trijumfovala, kaže predstavnik RPC u Savetu Evrope iguman Filip Rjabih.
- Bio je slučaj kada je jedna građanka Italije pokušala da dokaže da se raspeća u školama nalaze nezakonito. Prvo je Evropski sud za ljudska prava doneo odluku u korist ove zemlje, naredivši vlastima zemlje da uklone sve religiozne simbole iz državnih škola. Ali zatim ovaj sud je revidirao svoju odluku i izneo drugu presudu. Raspeća u školama kao znak hrišćanske kulture i identiteta bila su zaštićena.
Istina, revidiranje slučaja o istom tom raspeću bilo je moguće zahvaljujući negodovanjima mnogih zemalja, između ostalog Rusije.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- religija
- katolicizam
- pravoslavlje
- islam
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















