Zimniй vozduh voйnы
Redčaйšaя fotografiя. Odna iz nemnogih, sohranivšihsя, s izobraženiem Vtorogo Russkogo Dobrovolьčeskogo Otrяda… Эto konec яnvarя 1993 goda. Na fotografii izobraženы maйor Эduard (sleva, komandir RDO s dekabrя 1992 goda, desantnik-afganec), As (v černoй beretke, i Ženя-Odessit (kraйniй sprava vnizu v kombinezone v čёrnoй beretke). Эduard, kavaler ordena "Krasnoй zvezdы" i medali "Za otvagu", stoit otmetitь, bыl odnim iz lučših, яrkih komandirov vsego dobrovolьčeskogo dviženiя, po okončanii voйnы on vernulsя k sebe na rodinu v Peterburg. Potom on eщe prinimal učastie v boevыh deйstviяh na Kosovo. Živ-zdorov, slava Bogu. Ženя-Odessit (samый kraйniй sprava v kombinezone) popal k nam v konce noяbrя 1992 goda, do эtogo zanimalsя čelnočnoй torgovleй. Poznakomivšisь s našimi rebяtami, brosil svoй tovar, ostavil torgovuю deяtelьnostь, faktičeski do konca voйnы sostoяl v RDO. Čestneйšiй, iskrenniй čelovek. On tože vernulsя na Rodinu. Nu a As – Aleksandr Muharev, ličnostь legendarnaя vo vseh otnošeniяh. On bыl pervыm komandirom otrяda, naznačennый eщё v Moskve. Proяvil nedюžinnuю hrabrostь organizatorskie sposobnosti.
Fotografiя bыla sdelana neposredstvenno pered otpravkoй v gorod Rudo. Dlя perebroski bыla sobrana celaя kolonna, v kotoroю vhodili serbskiй i kazačiй otrяdы, RDO. Oružie, v tom čisle tяžёlыe minomёtы, uže bыlo v gruzovikah. Fotografirovali nas serbы. U russkih to fotoapparatov ne bыlo. V tot moment, soveršenno neožidanno, musulьmane prorvali front v raйone goroda Ruda. Naš otrяd togda nahodilsя v Vыšegrade, v gorode Vostočnoй Bosnii. Deйstvie na fotografii prohodit imenno tam. Ruda že nahoditsя namnogo юžnee Vыšegrada, v doline reki Lim, pritoka reki Drina. Musulьmane prorvali na tom učastke fronta, zahvatili bolьšoe količestvo trofeev. Bыlo mnogo ubitыh. Rukovodstvo brigadы iz goroda Rudo obratilosь k vыšegradskoй brigade s prosьboй o pomoщi. Operativno bыlo prinяto rešenie o perebroske našego otrяda (2 RDO – Russkiй Dobrovolьčeskiй Otrяd) i serbskih časteй na front. Pogruzilisь v gruzoviki, prяmogo soobщeniя čerez territoriю serbskoй respubliki ne bыlo. Prišlosь ehatь v obhod, čerez goroda Užica i Priboй, kotorыe nahodilisь na territorii Bolьšoй Serbii. S toй storonы bыli otrяdы zelenыh beretov, dovolьno horošo podgotovlennыe. Serbы raspolagalisь na očenь složnoй mestnosti, эto bыlo ih bolьšoй ošibkoй. Šla doroga serpantinnogo tipa, s odnoй storonы krutыe, počti otvesnыe, gorы, s drugoй — rezkiй obrыv nad rekoй Lim. Sama doroga bыla probita skvozь gorы, v tonnelяh. Tonneli bыli opornыmi punktami oboronы serbov. Musulьmane prošli poverhu po goram, na odnom učastke spustilisь vniz, i tem samыm perekrыli dorogu celoй gruppe serbov, načali ih metodično istreblяtь. Bыla panika: mnogie pogibli, pыtaяsь prыgatь, mnogie prosto sdalisь v plen. Trofei u musulьman bыli očenь bogatы: neskolьko 155-mm orudiй, zenitnaя ustanovka «Praga», množestvo boepripasov. Polučiv ih, musulьmane praktičeski srazu ušli. Mы podnяlisь na gornыe kruči i pošli po nim, musulьmane vяlo otstrelivalisь i otstupali...
Seйčas smotrю na эtu fotografiю… čto я čuvstvuю? Čuvstvuю čistый vozduh, bodrящiй zimniй vozduh voйnы. Vižu opяtь sineющie gorы vdaleke… i čuvstvuю zapah togo vremeni, zapah voennogo Vыšegrada.
- Izvor
- Srpska Ru
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















