Snouden ponovo uznemirava svetsku javnost
Izgleda da Edvard Snouden mora da se za dugo navikava na lovorike glavnog raskrinkavača sadašnjosti. Interesovanje u vezi sa sudbinom bivšeg pripadnika ANB je 19. decembra podstakao predsednik Rusije Vladimir Putin, koga su pitali da li se oni lično poznaju, šta ruski lider misli o delatnosti Snoudena.
Predsednik je rekao da Moskva nije pokušala da sazna od njega detalje rada američkih specijalnih resora na ruskom pravcu. Šef države je takođe potvrdio da se lično oni ne poznaju, ali on smatra izbor Snoudena plemenitim, mada složenim.
- Već sam govorio i mogu još jednom da kažem skoro profesionalnim jezikom: u operativnom planu ne radimo s njim, nikada nismo ni radili. Ne gnjavimo ga pitanjima, kako se i šta radilo na ruskom pravcu u službi, gde je radio. On je ostao na našoj teritoriji iz poznatih razloga. On sam mora da odredi svoj budući život. Ne pomažemo mu u tome i ne smetamo. Jednostavno smo mu pružili azil.
Pri tome je Vladimir Putin pružio neočekivanu, apsolutno nekritičnu ocenu rada američkih specijalnih resora. Prema njegovom mišljenju, prateći građane po čitavom svetu, oni su delovali u cilju borbe protiv terorizma. Između ostalog, dodao je predsednik, i tu moraju da postoje pravila igre, i to političkog i moralnog karaktera. Teško je zamisliti evropske lidere, koje je pratila ANB, kao predvodnike terorističkih ćelija.
Međutim, okružni sudija u Vašingtonu je izrekao skoro senzacionalnu presudu, u skladu sa kojom elektronsko praćenje građana od strane ANB je antiustavno. Nije isključeno da je to jedan od koraka u kombinaciji sa više poteza radi povratka Snoudena u otadžbinu. U vezi sa time vredi da se setimo da su nedavno predstavnik ANB Rik Laget i njegovi kolege dopustili mogućnost amnestije za bivšeg agenta pod uslovom njegovog povratka. Između ostalog, ranije je to apsolutno odbio šef agencije Kit Aleksander. Međutim, teško je zamisliti da bi podređeni izneo toliko aktuelan stav bez usklađivanja sa pretpostavljenim. Pitanje je hoće li američke vlasti održati reč?
Formalni povod Vašingtona je jasan: tamo ga žele da bi bivši agent obustavio publikaciju novih dokumenata. Upravo to će tobože postati garancija da će izbeći krivično proganjanje. Međutim, reč je o tome da je Snouden «zaradio» nekoliko doživotnih rokova u zatvoru. Hoće li mu to jednostavno oprostiti?
Ekspert Instituta SAD i Kanade Vladimir Vasiljev smatra da begunca može da čeka najstroža kazna.
- Snouden je zadao kolosalni udarac nacionalnim interesima SAD. Kako su izjavili rukovodioci senatskog komiteta za obaveštajnu službu, nikakvo pomilovanje nije moguće. To je stav parlamenta. Snouden ne može da bude ne samo pomilovan, već i amnestiran. SAD posle Vikiliksa se boje samog presedana. U posledem broju Tajm Snouden je bio pomenut kao jedan od najpoznatijih ljudi. SAD se boje toga.
Postoji i još jedna važna nijansa. O kakvoj amnestiji se može govoriti bez presude? Direktor Instituta strateškog planiranja i prognoziranja Aleksandar Gusev je istakao da je situacija sa Snoudenom veoma zamršena i složena.
- Poslednje informacije da SAD žele da mu predlože da se vrati podseća na banalno izmamljivanje radi sudske rasprave. Međutim, ni on sam, ni njegovi drugovi i saradnici, na koje se oslanja u svojoj delatnosti, neće se nagoditi s SAD-ama i ANB. On želi da izabere zemlju, koja mu odgovara, Rusiju ili neku drugu, a ne i SAD.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















