Ruska česma na planini Goč
Uvek je lepo znati da je stari drug živ i zdrav, da mu dobro ide i da se on dobro drži bez obzira na sve probleme savremene realnosti.
Ovih dana smo dobili pismo od Živka Slavkovića, kojeg nismo čuli 4 godine. Nekada je on bio jedan od naših najaktivnijih dopisnika. Njegove su knjige zauzimale vidno mesto na polici za knjige u našoj redakciji. I ovog puta magistar bioloških nauka, profesor Živko Slavković je veran sebi: debeli koverat, nekoliko listova gustog teksta i fotografija nas uvode u jedan od najlepših krajeva Srbije- na planinu Goč, gde bruji živahni izvor.
Počećemo priču o neobičnom izvoru, rekavši par reči o davnašnjem događaju. O ovome u svom pismu i piše Živko Slavković.
"Čitav vek – 100 godina je prošlo od početka Prvog svetskog rata, koji su izazvale Austrougarska, Nemačka, a pridružila im se i Bugarska napadom na Srbiju zbog sarajevskog atentata. U Bosni Austrijanci, Mađari, Njemci izvršili su pokolj srbskog življa u Zapadnoj Srbiji. Srbska vojska pružila otpor i počela povlačenje prema Albaniji. Rusija je pomogla Srbiji i ušla u rat".
Vojni istoričari su izračunali da se tokom Prvog svetskog rata više od dva miliona ruskih vojnika našlo u zarobljeništvu. Značajni deo logora za ruske zarobljenike nalazio se na teritoriji Srbije. Jedan od logora upravo na planini Goč, na oko dvesta kilometara od Beograda.
Živko Slavković piše: "Barake – baza ruskih zarobljenika, bile su smeštene u Sokolju. Rusi su morali da rade, da seku stabla, da ih vuku do pruge. Najčešće gladni i izmoreni, ali su bili jaki duhom i moralom. Narod iz okoline voleo je Ruse i kradom im doturao hranu, voće, krompir i po neki odevni predmet. Moja baka Stanica Slavković prinosila je Rusima jabuke, sir, krompir, vunene čarape. Ona je u to vreme bila hrabra i mlada. A i znala za naše zajedničko poreklo.
Rusi su zapamtili dobročinstva našeg naroda i ozidali su česmu zdrave lekovite šumske vode i ostavili je narodu gočkih sela. Česma dobi ime Ruska Česma, a ja je obeležih sa saradnikom Ljubišom i obnovih 2013. godine".
"Dve paralelne cevi kroz koje teče voda simbolično predstavljaju prijateljstvo srbskog i ruskog naroda, koje će uvek trajati i kod budućih naraštaja. Levo na Česmi je metalna tabla koju sam postavio 2003. godine sa dve ikone koje sam dobio od srpske Redakcije Glasa Rusije.
Veoma nam je prijatno saznanje da je naš poklon poslužio za dobro delo. 100 godina već ovaj izvor Ruska Česma na planini Goč daruje ljudima svoju lekovitu vodu. «Voda sa ovog izvora pripada prvoj kategorji voda, ona je neutralne hemijske reakcije i ima temperaturu +8 S. Sadrži magnezijum, kalijum, natrijum i cink u tragovima.» Osim toga, na planini Goč raste više od 217 vidova lekovitih trava. Tako se put na ovu planinu može nazvati i odmorom i razlgedanjem, ali farmaceutskim iskustvom. Evo recepta po kojem Živko Slavković savetuje da se spravi „ šumska mirisna voda“:
- Po kafenu kašicu šumske nane, šumske žalfije i plodova drenjina i trnjina staviti u litar proključale vode sa izvora Ruske Česme i ostavite da odstoji 24 časa. Procedite i dodajte grančicu bosiljka ili kašiku apotekarskog alkohola, promućkajte i procedite. Dobili ste mirisnu vodu koja otklanja neprijatan zadah i osvežava dah, skida afte sa sluzokože, ublažava stomatitis i upalu ždrela.
Eto, takva je naša vodica. Možda nedaleko od Vas postoji neko interesantno mesto o kojem biste želeli da nam ispričate? Pišite nam.
Podsetićemo vas na našu adresu:
Moskva, ulica Pяtnickaя, dom 25, stroenie 1, radio «Golos Rossii», s pometkoй – «dlя serbskoй redakcii».
Jelena Jegorova,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















