Predsedavanje Rusije Grupom osam (G8): dnevni red i prioriteti
Rusija 2014. godine preuzima predsedavanje najautoritativnijim i najuticajnijim svetskim političkim klubom Grupom osam (G8). Stručnjaci smatraju ovo jednom od najvažnijih etapa uspostavljanja ruskog dnevnog reda na međunarodnoj sceni. Samit Osmorke biće održan u junu u Sočiju na bazi infrastrukture, izgrađene za Zimske olimpijske igre, koje startuju u februaru u ovom gradu. I to daje Rusiji još jednu prednost, trošak za organizaciju događaja biće sveden na minimun.
Malo istorije. Samit u formatu Šestorke nastao je 1975. godine, a ujedinio je vlade Francuske, SAD, SRN, Velike Britanije, Japana i Italije. Posle godinu dana priključila se Kanada, a 2002. godine forum je transformisan u Osmorku uz učešće Rusije. Četiri godine kasnije neformalni sastanak državnih lidera održan je u Sankt Peterburgu. Bez obzira na nezvanični karakter njihove komunikacije, odsustvo statuta i međunarodnog sporazuma, koji je mogao da učvrsti status G8 kao međunarodne organizacije, u okviru kluba se formuliše elementarni međunarodni dnevni red. Određuju se obrisi globalne politike i odnosi najrazvijenih zemalja sveta, kao i njihovi napori u rešavanju najakutnijih problema, kao što su glad, bolesti i ekstremizam u problematičnim područjima.
U vreme prethodnog predsadavanja Osmorkom 2006. godine, Rusija je predložila fokus na energetsku bezbednost, obrazovanje i zdravlje, borbu sa terorizmom i regionalnim konfliktima, razvoj globalnog finansijsko-ekonomskog sistema i ekologije. Ovog puta prioriteti su korigovani, što je sasvim logično u svetu koji se menja velikom brzinom. O inicijativama Moskve u godini koja je pred nama, Glas Rusije je zatražio mišljenje od profesora Akademije nacionalne ekonomije i javne uprave, pod pokroviteljstvom predsednika, Aleksandra Mihalenka.
- Sva najaktuelnija pitanja čovečanstva, po pravilu se nalaze na dnevnom redu Grupe osam. Mehanizam je sledeći, mi nešto predlažemo, naši partneri se sa tim slažu ili dodaju svoje stavke. Predsednik je izjavio da će samit u Sočiju razmatrati nove globalne pretnje. Ako se pogledaju raniji samiti onda su teme za diskusiju približno iste, terorizam, droga, tehnogene katastrofe, siromaštvo. Ali Vladimir Putin je govorio i o novim pretnjama. Ako, na primer, uzmemo nelegalni promet narkotika, onda u Latinskoj Americi primećujemo tendenciju legalizacije. To su nove okolnosti. Kada je reč o terorizmu, terorističke grupe u Siriji odvlače opoziciju u radikalizam, i ona ne nalazi dodirne tačke sa vlastima. I velika zemlja ne može da izađe iz krize. Rusija će postaviti i ovo pitanje.
Kada je reč o tehnogenim katastrofama i elementarnim nepogodama, ovde takođe postoje znatne promene, uključujući povećanje njihovog broja. I u borbi sa ovim pojavama centralna vlast mora da ujedinjuje napore sa opštinama, lokalnim zajednicama, uključujući mreže i pojedince. Infektivne bolesti, prehrambena bezbednost takođe se nalaze na međunarodnom dnevnom redu kao globalne pretnje, i Rusija će se sigurno baviti ovim kritičnim pitanjima. Uostalom, ko će drugi ako neće zemlje Osmorke, koje imaju ogromne resurse, i u stanju su da redovno pomažu siromašnim zemljama, ko će se drugi nositi sa ovim nevoljama.
Direktor Međunarodnog instituta za novonastale države Aleksej Martinov smatra da će najvažnije pitanje u celokupnom periodu predsedavanja Rusije Grupom osam i dalje biti borba sa međunarodnim terorizmom:
- To je glavno pitanje dnevnog reda. U decembru smo se u Rusiji još jednom suočili sa međunarodnim terorizmom. Ceo svet se suočava sa tim problemom, a možemo ga pobediti samo svi zajedno. Sasvim sam siguran, da će to biti najvažnije, prioritetno pitanje našeg predsedavanja Grupom osam.
Vladimir Putin je odmah posle samita Grupe osam u Severnoj Irskoj prošle godine izjavio da su lideri razmotrili podsticanje globalnog ekonomskog rasta i zaposlenosti, otklanjanje disbalansa, koji su doveli do svetskih finansijskih previranja. Govorilo se takođe o zajedničkim merama inteziviranja međunarodne trgovine, smanjenju protekcionističkih barijera i borbi sa poreskim prekršajima. Uključujući aktivnosti of šor kompanija. Pomenute teme su na samitu Grupe dvadeset u Sankt Peterburgu u septembru 2013. godine i dalje bile aktuelne. One će pre svega, na ovaj ili onaj način, svakako biti tema diskusije u Sočiju, kao i unapređenje sistema državne uprave, o kome su se u zemljama Osmerke uveliko lomila koplja.
Potpredsednik Centra za strateške komunikacije Dmitrij Abzalov povodom toga skreće pažnju da su sve inicijative koje Moskva planira da obnaroduje u okviru svog predsedavanja Grupom osam, već predstavljene prošle godine:
- Reč je o podsticanju zapošljavanja, kao jednom od osnovnih trendova u globalnoj ekonomiji stvaranjem novih radnih mesta i tehnološkim obnavljanjem proizvodnje, a ne veštačkim finansijskim instrumentima. Drugo, reč je o podsticanju ekonomskog rasta. Ovaj problem je postao glavni u kontekstu komlikovane globalne konjunkture. Treće pitanje je reformisanje insitucija, koje su ranije ustanovljene i više ne vrše svoju misiju. Radi se o MMF i Svetskoj banci.
Moskva i njeni partneri na samitu prethodno su se dogovorili o većem učešću, kako svom tako i razvijenih zemalja u kapitalu tih struktura, ali u stvarnosti do danas situacija se nije promenila. Očigledno je da ruska strana namerava da se vrati na to pitanje na samitu u Sočiju.
Stručnjaci naglašavaju da je za postizanje konkretnih rezultata, po pravilu potrebno da domaćini foruma pronađu pitanja, koja tangiraju sve ili većinu zemalja, i predlože rešenja u obostranom interesu. Rusija ima šanse za vrlo efikasan angažman u tom pogledu. Ona iza sebe ima organizaciju velikih međunarodnim foruma kao što su ATES i G20, proučavanje iskustva vodećih zemalja u toj oblasti, savesnu analizu zajedničkih problema.
Usput, još jedan zadatak predstojećeg foruma Vladimir Putin je formulisao: dokazati da formati Osmorke i Dvadesetorke dopunjuju jedan drugog i da veštačka podela u prvom slučaju na političku, a u drugom ekonomsku funkciju samita nije sasvim korektna.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















