Od Homera pa sve do Šekspira i Puškina
«Veliki književni sižeji u muzičkoj umetnosti» će predstaviti tradicionalni Bogojavljenski festival u moskovskoj Novoj operi. Program obuhvata svetsku kulturu, čija su osnova postala dela Homera i Šekspira, Šilera i Bomaršea, Puškina i Ljermontova…
Bogojavljenski festival poziva publiku ne samo na operske priredbe. On predviđa i gala-koncerte, gde će se izvoditi arije i romanse, horska muzika, a čak i simfonijska. Sve je to povezano s književnim sižejima, ideju je dao glavni dirigent – britanski maestro Jan Latam Kenig, - rekao je u intervjuu «Glasu Rusije» organizator festivala, šef odelenja međunarodnih veza Nove opere Mihail Segelman.
- Ova ideja je nastala zbog jubileja ove godine – pre 450 godina rođen je Vilijem Šekspir. Prirodno je da nismo mogli da to zaobiđemo. Veoma interesantna muzika će biti izvedena na koncertu. To je muzika britanskog kompozitora 20. veka sera Vilijema Voltona za filmove iz sredine 1940-h godina – Henri Peti i Hamlet, u kojima je briljirao veliki dramski glumac 20. veka Lorens Olivije.
Što se tiče pevača, na festival je pozvan niz istaknutih operskih pevača i operskih diva. Čuvena pevačica iz JAR, sopran Priti Jende i tenor iz SAD Čarlz Kastronovo će nastupiti u glavnim ulogama opere Gunoa «Romeo i Julija». Amerikanku Kejt Lindsej će publika čuti kao Rozinu u «Seviljskom berberinu». Veoma složenu ulogu Salomeje u istoimenoj operi Riharda Štrausa će izvoditi Anamari Kremer iz Holandije. Inače, i sama Nova opera će pružiti svoje najbolje soliste, o kojima priča Mihail Segelman:
- Mnogi naši solisti češće pevaju u Evropi, nego u Rusiji. Takva je današnja realnost. Mi aktivno radimo da bi stalno dolazilo do razmene, jer uzajamni impulsi, koje pružaju muzičari jedni drugima, dragoceni su. Oni utiču na kvalitet izvođenja i osvežavaju stvaralačku atmosferu pozorišta.
Bogojavljenski festival počinje nedavnom premijerom «Pikove dame» Čajkovskog prema sižeju Puškina. Verzija, koju je predložio peterburški reditelj Jurij Aleksandrov, kako kažu u samoj Operi, «za one je ko je već gledao Pikovu damu u klasičnoj varijanti». Komentar Mihaila Segelmana.
- Modest Čajkovski i Petar Čajkovski, koautori libreta, mnogo su se odmakli od Puškinovog teksta i promenili osnovne akcente. Prema verziji Jurija Aleksandrova, tema priredbe je istorija Rusije tokom poslednjeg stoleća, koja se spaja sa sižejem braće Čajkovskih.
Premijera «Pikove dame» je izazvala ogromno interesovanje kod ljubitelja opere, ali i ogorčene sporove u sredini muzičkih kritičara. Nisu svi prihvatili takvu postavku. Inače, stručnjaci i slušaoci su jedinstveni tome, što muzički nivo priredbe ne izaziva nikakvu sumnju.
Natalija Viktorova,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















