Opsada Lenjingrada: umetnost kao činilac preživljavanja
«Lenjingrađani. 900 dana radi života»… Koncert pod takvim nazivom priprema ruski fond Klasika za 70. godišnjicu oslobođenja Lenjingrada od hitlerovske opsade u vreme Drugog svetskog rata. Koncert će biti održan 31. januara, kao i serije programa po čitavoj Rusiji – u znak sećanja na muzičare i kompozitore opkoljenog grada.
Više od dve godine, koliko je trajala opsada Lenjingrada, današnjeg Peterburga, stanovnici grada su živeli u neverovatnim, neljudskim uslovima gladi, zimske hladnoće, bombardovanja. Međutim, i u to stravično vreme, kada je ljudski život jedva tinjao, nije se ugasio duhovni, umetnički život. U gradu je ostalo dosta čuvenih muzičara, oni su i dalje komponovali muziku, izvođači su je svirali. Čitav svet zna i storijat komponovanja u vreme blokade Sedme Lenjingradske simfonije Dmitrija Šostakoviča, koja je postala muzički simbol i spomenik hrabrosti i istrajnosti Lenjingrađana i svih sovjetskih ljudi u krvavom ratu protiv hitlerovske Nemačke. Međutim, učesnici projekta fonda Klasika su našli u arhivama mnoštvo drugih kompozicija, koje su komponovali kompozitori u opsađenom gradu, a koje nikada nisu bile izvedene ili su zaboravljene. Podvig tih ljudi ne sme se da ode u zaborav, - smatra poznati ruski kompozitor Aleksej Ribnikov. On je rođen posle rata, i to ne u Lenjingradu, ali ga je prenerazio podvig kolega u vreme opsade.
- Opsada je počela 8. septembra 1941. godine Prvo se muzička javnost držala dosta dobro. U oktobru su proradili konzervatorijum, muzička škola, cirkus… Međutim, već u novembru i decembru, kada je ostalo malo snaga, kada su ljudi počeli da umiru, učinilo se da je sve završeno. Međutim, u proleće 1942. godine, kada su počeli da daju «Kneginju čardaša», «Evgenija Onjegina», desilo se nešto neverovatno. Gledaoci su dolazili na priredbe dva puta dnevno: ljudi koji su preživeli prvu strašnu zimu u opsadi, postali su svesni da je drugačije nemoguće preživeti. Umetnost je postala činilac preživljavanja. To je u potpunosti potvrdio radioprenos prmijere 7. simfonoje Šostakoviča: 9. avgusta 1942. godine ju je čuo čitav svet – iz opkoljenog Lenjingrada! To je neverovatno, ali ljudi nisu osećali da vrše podvig. Oni su tako preživljavali. Zahvaljujući stvaralaštvu, zahvaljujući slušaocima, kojima je to bilo neophodno.
Muzički rukovodilac današeg spomen-projekta Evgenij Volkov je umetnički rukovodilac Državnog ruskog hora «Svešnikov». Dirigent priča o čitavom nizu muzičkih otkrića i svedočanstava pravog herojizma, kojima je bogat rad nad projektom.
- 1. januara 1942. godine radio je prenosio fragmente «Snežane» Čajkovskog. Prilikom snimanja neki pevači su se naslanjali na specijalne sprave, slične grabuljama. Oni su praktično visili na njima i pevali. Orkestar nije mogao da svira: muzičari nisu imali snage za duvačke instrumente. Međutim, hor je pevao, što je zaista potresno. Naš je rad dar u znak sećanja na muzičare Lenjingrada.
Evgenij Volkov je ubeđen: predstojeći koncert je jedinstveni događaj. Pre svega zbog mnoštva materijala visokog umetničkog nivoa, koji je slabo poznat: neke kompozicije su bile izvedene samo jednom, neke nikada nisu bile izvedene. Valerijan Bogdanov-Berezovski, Valerij Želobinski, Aleksandar Kamenski… Umrli su u to vreme Julija Vejsberg - prva u Rusiji žena-kompozitor, i Boris Golc. Taj talentovani autor komponovao je u vreme opsade pesme harojskog karaktera. Jedna od njih je dobila nagradu, i to veoma vrednu u ono vreme – namirnice. Međutim, ljudi, koji su doneli te namirnice, zatekli su 28-godišnjeg kompozitora pored lista partiture: on je umro od gladi… Profesora Borisa Golca – akademika Borisa Asafjeva znaju pre svega kao naučnika, istoričara muzike, jednog od osnivača sovjetske muzičke estetike. Međutim, u vreme opsade, bez obzira na ateizam, koji se propagirao u Sovjetskom Savezu, on se, kako je ispalo, obratio Bogu, komponovao ciklus kompozicija za duhovne horove. One su bile izvedene u Lenjingradu 31. januara 1942. godine. U najstrašnije vreme, kada je norma hleba bila minimalna, kada je život u gradu bio zaustavljen, on je vraćao ljudima veru u Boga, ističe Evgenij Volkov. Ljudi su mislili na budući život, miran život, pokušavali da sačuvaju svetlo u duši, trudili su se sami i vodili slušaoce iz mraka, u kojem su oni mogli da utonu, uveren je dirigent.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















