
SLIKA „KRIK“ SLAVNOG NORVEŠKOG EKSPREIONISTE I DALJE OBAVIJENA MISTERIJOM
Krik prirode
Sam Munk je objašnjavajući zamisao platna priznao da je želeo da izrazi „krik prirode.“
„Išao sam putem s prijateljima.Sunce je stalo. Nebo je postalo krvavo –crveno.Odjednom me uhvati tuga.Stajao sam smrtno umoran na fonu tamnog nebeskog svoda.Fjord i grad su visili na ognjenim jezicima plamena.Zaostao sam od prijatelja.Drhteći od straha,čuh krik prirode „.
Ove reči slikar je ugrarvirao na ramu jedne od verzije „Krika“.
Krvavao-crveno nebo zbog erupcije vulkana Krakatau?
Istoričari umetnosti i likovni kritičari su različito tumačili ono što je naslikano na platnu „Krik“.
Po jednom od njih , krvavo –crveno nebo moglo je nastati zbog erupcije vulkana Krakatau do koje je došlo 1883.g.Vulkanski pepeo je je obojio nebo u cveno –ta pojava se mogla posmatrati u istočnom delu SAD, Evrope, Azije ,od novembra 1883. pa sve do februara 1884.Mogao je videti i Munk.
Plod Munkovog psihofizičkog rastrojstva ?
Po drugom tumačenju, ovo ulje na platnu je nastalo kao plod slikarevog psihofizičkog rastrojstva. Poznato je da je Munk bolovao od manikalno- depresivne psihoze , celog života su ga mučili strahovi i košmari,depresija i usamljenost.Svoju bolest je hteo da olakša i neutrališe alkoholom, narkoticima i konačno time što je četiri put preneo na platno.
Bolest, bezuimlje i smrt- Munkovi crni anđeli
„Bolest, bezumlje i smrt su crni anđeli koji su stajali na straži mog utočišta i prataili me celog života“, pisao je Munk o sebi.
Egzistencijalni užas,ponižvajući i panični,eto šta je izraženo
„Krik“ kao proročanstvo užasa XX veka
Neki su skloni da u „Kriku „ vide proročanstvo.Tako kopredsednik aukcione kuće Sotbi ( Sothevy's), Dejvid Norman, kojemu se posrećilo da proda jednu verziju iz serije „Krika“ za 120 miliona dolara , smatra da je Munk u svojim radovima prorok XX veka sa njegovim dvama svetskim ratovima , holokaustom,ekološkim katastrofama i nuklearnim oružjem.
Sve verzije „Krika „ su proklete
Prisutno je i verovanje da su sve verzije „Krika „proklete.
Istoričar umetnosti Aleksanadr Prufrok , ekspert za Munkvo slikarstvo , smatra da je je postojnje mistike potkrepljeno realnim događajima .
Desetak ljudi koji su na ovaj ili onaj način došli u kontakt s platnima iz serije „Krik“ se razbolelo, svađalo se s bliskim osobama, padalo u tešku depresiju ili je iznenada umiralo.Sve je to „Kriku“ stvorilo lošu reputaciju .
Pred jednim službenikom muzeja slučajno se otkačilo platno „Krika“i palo.Neko vreme nakon toga službenik je osetio strašnu gavobolju , napadi su postali sve učestaliji i jači i na kraju krajeva je taj službenik izvršio samoubistvo.
Posetioci muzeja do dana današnjeg gledaju sliku sa strepnjom.
Sama figura ni čoveka , ni priviđenja na slici „Krik“ i dalje izaziva mnoštvo sporova.
Bespolna bića na slici –inspirisana peruanskim mumajama ?
Godine 1978. istoričar umetnosti Robert Rozenbluim je izneo intersantnu pretpostavku da je bespolno biće sa prednjeg plana „Krika“ možda inspirisano perunaskom mumijom koju je Munk video na Svetskoj izložbi u Parizu 1899.g.
Neke druge komentatore to bespolno biće sa prednjeg plana „Krika“ asocira na skelet,embrion, pa čak i na spermatozoid.
Podsećamo da je Munkov „Krik“ našao primenu u masovnoj kulturi. Tvorac pozante maske iz filma „Krik“ je bio inpsirisan remek –delom norveškog eskpresioniste.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















