Početna stranica > Novosti
Branko Rakočević
Vek i po od rođenja Edvarda Munka

SLIKA „KRIK“ SLAVNOG NORVEŠKOG EKSPREIONISTE I DALJE OBAVIJENA MISTERIJOM

SLIKA „KRIK“ SLAVNOG NORVEŠKOG EKSPREIONISTE I DALJE OBAVIJENA MISTERIJOM
24.01.2014. god.
 Na današnji dan, 23. januara ,pre 150 godina ,rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard Munk. Svoju najpozantiju sliku „Krik“ je uradio u četiri verzije  i  svaka od njih je i dalje obavijena mističnim tajnama, a zamisao slikara do današnjeg dana još  uvek ima više različitih tumačemja. 

Krik prirode 

Sam Munk je  objašnjavajući zamisao platna   priznao da je želeo da  izrazi „krik prirode.“

„Išao sam putem s prijateljima.Sunce je stalo. Nebo  je postalo krvavo –crveno.Odjednom me uhvati  tuga.Stajao sam smrtno umoran na fonu  tamnog nebeskog svoda.Fjord i grad su visili na  ognjenim jezicima plamena.Zaostao sam od prijatelja.Drhteći od straha,čuh krik prirode „. 

Ove reči slikar je ugrarvirao na ramu jedne od verzije „Krika“.

 Krvavao-crveno nebo zbog erupcije vulkana  Krakatau?

Istoričari umetnosti i likovni kritičari su različito tumačili ono što je naslikano na platnu „Krik“.

Po jednom od njih  , krvavo –crveno nebo  moglo je nastati zbog erupcije vulkana  Krakatau do koje je došlo 1883.g.Vulkanski pepeo je  je obojio nebo u cveno –ta pojava se mogla posmatrati  u istočnom delu SAD, Evrope,  Azije ,od novembra 1883. pa sve do  februara 1884.Mogao je videti i Munk.

Plod Munkovog psihofizičkog rastrojstva ?

Po drugom tumačenju, ovo ulje na   platnu  je nastalo kao plod  slikarevog psihofizičkog rastrojstva. Poznato je da je Munk bolovao od manikalno- depresivne psihoze , celog života su ga mučili strahovi i košmari,depresija i usamljenost.Svoju bolest je  hteo da olakša i neutrališe alkoholom, narkoticima i konačno time što je četiri put preneo   na platno.

Bolest, bezuimlje i smrt- Munkovi crni anđeli

„Bolest, bezumlje  i smrt su crni anđeli koji su stajali na straži  mog utočišta i prataili me  celog života“, pisao je Munk o sebi.

Egzistencijalni užas,ponižvajući i panični,eto šta je izraženo
 na slici,tvrde istoričari umetnosti.Taj užas je tako snažan da se bukvalno obrušava na gledaoca koji se i sam odjednom prtetvara  u figuru na prednjem planu slike zaklanjajući glavu rukama –kako bi zaštitili sebe od „krika „ , realnog ili izmišljenog, svejedno.

„Krik“ kao proročanstvo užasa XX veka

Neki su skloni da u „Kriku „ vide proročanstvo.Tako kopredsednik aukcione kuće Sotbi ( Sothevy's), Dejvid Norman, kojemu se posrećilo da proda jednu verziju  iz serije „Krika“ za  120 miliona dolara , smatra  da je Munk  u svojim radovima  prorok  XX veka  sa  njegovim dvama svetskim ratovima , holokaustom,ekološkim katastrofama i nuklearnim oružjem.

Sve  verzije „Krika „ su proklete

Prisutno  je i verovanje da su sve verzije „Krika „proklete. 

Istoričar umetnosti Aleksanadr Prufrok  , ekspert  za  Munkvo slikarstvo , smatra da je  je postojnje mistike  potkrepljeno realnim  događajima .

Desetak ljudi koji su  na ovaj ili onaj način došli u kontakt s platnima iz serije „Krik“  se razbolelo, svađalo se s bliskim osobama, padalo u tešku depresiju ili je  iznenada umiralo.Sve je to „Kriku“ stvorilo lošu reputaciju .

Pred jednim službenikom muzeja  slučajno se otkačilo  platno  „Krika“i palo.Neko vreme nakon toga službenik je  osetio  strašnu gavobolju , napadi su postali sve učestaliji i jači i na kraju krajeva je taj službenik  izvršio samoubistvo.

Posetioci muzeja do dana današnjeg gledaju sliku sa strepnjom.

Sama figura ni čoveka , ni priviđenja na slici „Krik“  i dalje izaziva mnoštvo  sporova.

Bespolna bića na slici –inspirisana  peruanskim mumajama  ?

Godine 1978. istoričar umetnosti Robert Rozenbluim je  izneo  intersantnu pretpostavku   da je  bespolno biće sa prednjeg plana „Krika“ možda inspirisano perunaskom mumijom  koju je Munk video na Svetskoj izložbi u Parizu 1899.g.

Neke druge komentatore  to bespolno  biće sa prednjeg plana „Krika“ asocira na skelet,embrion, pa čak i na spermatozoid. 

Podsećamo da je Munkov „Krik“ našao primenu u masovnoj kulturi. Tvorac pozante maske iz filma „Krik“ je bio inpsirisan remek –delom norveškog eskpresioniste.  
 
 
 
 
 




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA