Ukratko o Olimpijadi
1. Zlatna serija
U toku 46 godina su sovjetski i ruski sportisti u umetničkom klizanju bili nepobedivi u nastupima u paru. Zlatna olimpijska serija je počela 1964. godine, kada su na Igrama u Insbruku prvo mesto zauzeli Ljudmila Belousova i Oleg Gorškov. Oni su ponovili svoj uspeh i posle 4 godine. 1972. godine su u Saporu šampioni postali Irina Rodnjina i Aleksej Ulanov. Rodnjina je zatim pobedila na još dve Olimpijade, ali sa Aleksandrom Zajcevim.
2002. godine u Igrama u Solt-Lejk-Sitiju u parnom nastupu su prvi put u istoriji dva dueta bila objavljena olimpijskim šampionima. Jelena Berežnaja i Anton Siharulidze su dobili zlatne medalje prema rezultatiima nastupa, dok su Kanađani Žami Sale i David Peletje posle skandala u medijima.
Završena je zlatna serija 2010. godine, kada je ruski duet Juko Kavaguti i Aleksandar Smirnov zauzeli tek 4. mesto u Vankuveru.
Na šampionatu Evrope 2014. godine u Budimpešti ruski parovi su zauzeli čitavo postolje, zlatne medalje su dobili Tatjana Volosožar i Maksim Tranjkov. Eksperti smatraju da je to dobar znak i za obuduću Olimpijadu.
2. Olimpijske medalje
Olimpijska medalja mora da bude pljosnata, okrugla, ima dijametar 60 milimetara i debljinu tri milimetra. Takav etalon su usvojili organizatori prvih Igara u savremenoj istoriji. Međutim, za sledeću Olimpijadu su pravila bila promenjena: medalja je postala pravougaona, doduše, kasnije je bilo odlučeno da se vrati okruglom obliku. Najduže je trajalo pravilo da se ne koriste vrpce, već da se sportisti medalja preda u ruke. Ono je važilo sve do Igara 1960. godine u Rimu. Italijani su ipak pričvrstili za svaku medalju lančić u vidu grančice masline. Ta se ideja dopala pre svega sportistima, koji su stavili medalje o vrat.
Dizajn medalja za letnje Igre je dosta konzervativan. Od 1928. godine do 2000. godine sve su medalje radile prema staroj skici italijanskog slikara Džuzepea Kasiolija. Sa strane glave se obavezno prikazivala kompozicija Trijumf, sa strane pisma znak konkretne Olimpijade.
Zimske igre su uvek bile slobodnije. Upravo njihovi dizajni obično frapiraju kreativnošću. Naročito su se zapamtile medalje Olimpijade u Albervilu 1992. godine: u metal je bilo umetnuto staklo, a na njemu su zlatom, srebrom ili bronzom naslikani olimpijski kolutovi.
Medlje iz Olimpijskog Nagana iz 1998. godine su bile delimično pokrivene gleđu.
Medalje sočinske Olimpijade će biti najsloženije u istoriji – za izradu svake od njih je trebalo 18 sati ručnog rada. U centru metalnog dela je komadič polikarbonata, koji podseća na led. Po čitavoj površini medalje graviran je jorgan od komadića – simbol Igara 2014. godine.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- olimpijada
- klizanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















