Ruski naučnici otkrili novi asteroid
U registru malih planeta pojavilo se još jedno ime. Naučnici Usurijske astrofizičke opservatorije dalekoistočnog odeljenja Ruske akademije nauka u Primorju otkrili su novi asteroid. Domaći stručnjaci tvrde da je takvo otkriće velika sreća. Jedinstveni pronalazak postao je moguć zahvaljujući najsnažnijem na Dalekom Istoku teleskopu sistema Hamilton. Ova oprema u opservatoriji se pojavila tek na jesen prošle godine.
Za usurijske naučnike otkriće asteroida je pravi praznik. Stručnjaci opservatorije prvi put su mogli da nađu komičnog neznanca među drugim nebeskim telima glavnog pojasa asteroida. Mi smo nekoliko noći zaredom istraživali nebeskog gosta, pre nego što smo napravili senzacionalni zaključak – ovaj asteroid je još nepoznat svetu, rekao je za Glas Rusije jedan od autora otkrića Aleksej Matkin.
- Asteriod je običan objekat koji ne predstavlja nikakvu opasnost po zemaljsku civilizaciju. Trenutno se orbitalni podaci o njemu analiziraju u cilju definisanja njegove preciznije orbite. To je prvi asteroid koji je bio otkriven na teritoriji Delekog Istoka, i između ostalog, u našoj astrofizičkoj laboratoriji.
Razmere novog asteroida ne premašuju stotinjak metara. Njegovo otkriće su već potvrdili u Harvardskom međunarodnom centru malih planeta. Kosmički neznanac je dobio sopstveni broj u katalogu, u kojem je registrovano 4500 malih nebeskih tela. Prema jedinstvenom broju koji sadrži cifre i latinična slova može brzo da se odredi kada je otkriven pojedini asteriod, objašnjava stariji nauči saradnik Glavne astronomske opservatorije u Pulkovu, potpredsednik Astronomsko-geodezijskog udruženja Rusije Sergej Smirnov.
- Prvo se daje preliminarni redni broj. Njegove prve 4 cifre su kalendarska godina. U našem slučaju 2014. Naredna latinična slova označavaju dvonedeljni interval u toku godine. Čitava godina se deli na 24 takva sektora. Zatim idu cifre, koje označavaju redni broj već unutar ovog dvonedeljenog intervala. Tek posle preliminarnog rednog broja asteroidu se daje već stalno ime. Ali do tada može da prođe nekoliko desetina godina. Većina asteroida ostaje za sada sa preliminarnim imenima, nemajući stalnu oznaku.
Danas u svetu, naučnici svake godine pronalaze oko 200 malih planeta. Samo mali deo ovih otrkića otpada na ruske istraživače. To što je otkriće napravila upravo Usurijska laboratorija u izvesnom smislu je neočekivano. Jer do nedavno, njeni stručnjaci su se bavili potpuno drugim pitanjima, nastavlja Sergej Smirnov.
- Usurijska observatorija prvo je pravljena za posmatranja sunca i dejstva solarnog zračenja na život naše planete. Dobro je što se tematika observatorije proširila, pojavila su se astrometrijska istraživanja. Zato je to, što je upravo u toj laboratoriji bio otkriven novi asteroid, velika radost za čitavu našu naučnu zajednicu.
Moguće da će novi asteroid omogućiti da se još više otvori zavesa tajni Vasione. Radi toga, uveren je ruski naučnik, treba odrediti u koju porodicu spada konkretno ovo nebesko telo.
- Porodice asteroida ponekad se obrazuju u toku kosmičkih katastrofa, prilikom sudara raznih objekata sunčevog sistema. Ili, ako asteroid prolazi u blizini velikog tela, kao što su Jupiter ili Mars, mogu da se dese dramatične promene orbite i čak razaranja. Posebno su bile snažne takve formacije porodica asteroida u dalekoj prošlosti, pre mnogo milijardi godina, na početku istorije Sunčevog sistema. Ali detalje ovog kamenoloma možemo često da vidimo danas - u postepenom razletanju objekata jedne porodice.
Između ostalog, upravo ovih dana svetski astrofizičari mozgaju nad još jednom nebeskom zagonetkom. Astronomima Evropske južne opservatorije pošlo je za rukom bukvalno da prepariraju telo asteroida Itokava, otkrivenog 1998. godine. Uz pomoć superpreciznih merenja naučnici su pronašli da njegovi različiti delovi imaju različitu gustinu i strukturu. Bez obzira na to što će se istraživanja nastaviti, retko otkriće već ima veliki praktični značaj, između ostalog sa tačke gledišta borbe protiv moguće asteroidne opasnosti.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- kosmos
- istraživanje
- pronalazak
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















