Otpad može da bude koristan
U gradovima Republike Srpske godišnje nastaje više hiljada tona kućnog i organskog otpada, koji se razlaže na štetan način u deponijama, jer u kombinaciji s drugim smećem uzrokuje nastanak štetnih gasova i voda, koji ugrožavaju životnu sredinu.
Kada bi se ovaj otpad odlagao kompostiranjem, odgovorno i na pravilan način, dobili bismo vrijednu materiju, bogat aditiv za ugroženo zemljište.
- Kompostiranje je brzo razlaganje, ali djelimično, vlažne, čvrste organske materije, prvenstveno otpadaka od hrane, pomoću aerobnih mikroorganizama i pod kontrolisanim uslovima. Kao proizvod, dobija se koristan materijal, sličan humusu, koji nema neprijatan miris i koji može da se koristi kao đubrivo - objašnjava profesor Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci Milan Mataruga, koji znanje usavršava na Svjetskom šumarskom institutu u američkom gradu Portlandu.
Njegov jednogodišnji boravak, osim navedenog instituta, finansira Vlada RS, te Kompanija "Tamaris" iz Banje Luke.
- Grad Banja Luka svake godine sakupi velike količine organskih materija, košenjem zelenih površina, orezivanjem drvoreda i slično, koje se deponuju i bacaju. To iziskuje orgomne troškove, a ista materija može da se iskoristi, tehnologijom kompostiranja, u proizvodnji kvalitetnog đubriva. Zavisno od tipa organske materije koja se sakuplja te različitih procesa tehnologija koje se koriste, možemo da dobijemo i raznovrsnu strukturu đubriva. Ono može da se upotrijebi u cvjećarstvu, povrtlarstvu, proizvodnji novog sadnog materijala i slično - ističe Mataruga.
Prema njegovim riječima, troškovi na području grada Banja Luka, za potrebe otpada, a koji su višemilionski, mogli bi da se u potpunosti anuliraju, uz primjenu tehnologije kompostiranja i kasnije prodajom đubriva.
- S pozicije troškova, možemo da imamo i zaradu. Ovaj sistem koriste sve zemlje Zapada. S obzirom na Direktivu o deponijama EU i zabrani odlaganja biodegradabilnog otpada na deponije, kompostiranje je dobilo na značaju kao alternativna opcija tretmana biodegradabilnog otpada - navodi Mataruga.
Primjenom svjetskih iskustava, poboljšali bismo fizičku i hemijsku strukturu zemljišta, imali bismo i čistiju životnu sredinu, vodu i vazduh, a znatno bi se smanjila i potreba za korištenjem vještačkih đubriva. Takođe, kaže Mataruga, RS ima sve predispozicije za ovakav način reciklaže organskog otpada.
- Izvor
- Fokus
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















