Skraćenje troškova oružanih snaga SAD neće uticati na spoljnopolitički kurs Vašingtona
Državni sekretar SAD Džon Keri izjavio je da smanjenje budžetskih troškova može da smanji uticaj Vašingtona na događaje u svetu.
2014. godine finansiranje američkog vojnog resora će biti smanjeno za 30 milijardi dolara. Smanjenja su vezana za pomeranje akcenata u vojno-politčkoj strategiji Vašingtona u stranu regiona Pacifičkog prstena. Osim toga, Pentagon namerava da promeni stepen prioriteta kopnenih operacija.
Treba uzimati u ozbir i društvena raspoloženja. Posle Iraka i Avganistana američko društvo sumnja u svrsishodnost gigantskih troškova za čudne besperspektivne ratove na drugoj strani zemljine kugle. A lokalne vojne misije u okviru realne kontratetorističke borbe uz korišćenje bespolitnih letelica, kibernetički napadi ili posredna vojna pomoć saveznicima u teškom položaju ne zahteva prisustvo na teatru vojnih dejstava mnogobrojnih jedinica i odreda. Tako da u određenoj meri Kerijevi uzdasi nisu ništa drugo do gluma. Jednostavno SAD optimalizuju svoj budžet, ne odustajući od pretenzija na svetsku nadmoć. Govori član Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku Aleksandar Mihajlov.
- Vojna komponenta za rešavanje geopolitičkih pitanja osnova je za SAD. I one, po pravilu, koriste ovu osnovu z aprimoravanje neke zemlje na dejstva u njihovom interesu. Sa ove tačke gledišta smanjenje troškova za armiju za Amerikance nije prirodno. Zato se Keri i zalaže za očvuanje budžeta. Nažalost, Amerikanci u svojoj istoriji nisu naučili da rešavaju složena pitanja političkim metodama. To je kolosalna nevolja koja nosi ozbiljnu pretnju po mir. zato što ni jedno vojno rešenje nije u stanju pozitivno da utiče na situaciju. Dug koji imaju danas Amerikanci, njihovi ekonomski problemi upravo su vezani za to što oni previše ulažu u rat. Ako na rat u Avganistanu odlazi nekoliko milijardi dnevno, koji budžet to može da podnese!
Uporedo sa tim eksperti smatraju da ovako ozbiljna smanjenja nateraće SAD da smanje svoje strano vojno prisustvo. Reč je na primer o kopnenim grupacijama SAD u Evropi i Južnoj Koreji. Smanjenje redovne armije praćeno je nekim rizicima. Ali oni nisu tako visoki kako može da se učini. Zahvaljujući tehnologijama danas Pentagonu ne treba toliki broj profesionalaca, kako bi osigurao prioritet američkih intresa u čitavom svetu. Govori zamenik direktora Instituta SAD i Kanade, predsednik Fonda za podršku vojni reformi Pavel Zolotarev.
- Što se tiče uticaja SAD, on se danas u velikoj meri realizuje na inforamcionom polju i u manjoj meri je vezan za otvorenu primenu vojne sile. Smanjenja koja se sada vrše uglavnom se tiču onih programa koji ne vrše značajan uticaj na mogućnosti SAD u datoj fazi. Mnogi od ovih programa usmereni su na razradu perspektivnih sistema, često sumnjivih po svojoj efikasnosti. Na primer, reč je o laseru kosmičkog baziranja i nacionalnoj PRO. Amerikanci oslobađaju budžet suvišnog opterećenja. To ne predstavlja realnu štetu po potencijalne vojne mogućnosti SAD.
U stvari čak posle svih smanjenja SAD će posedovati jednu od najvećih i borbeno najsposobnijih armija na svetu. Oni i dalje mogu da vode istovremeno dve velike vojne kampanje u raznim regionima sveta, a sama reforma nikako neće uticati na standard američkih vojnika. Zato sve žalbe da je Amerika sada nezaštićena i nenaoružana treba primiti sa velikom skepsom.
Sergej Duz,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/expertinfantry/cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- vojska
- geopolitka
- finansije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















