Srbija u kontekstu evroazijskih integracija: niti EU, niti Sovjetski Savez
I dalje idemo evroazijskim tragom u Srbiji, naša gošća je Julija Jakuševa, istoričar, zamenik generalnog direktora politikološkog centra «Sever-Jug», učesnica Evroazijske konferencije u Novom Sadu i Nišu.
Da počnemo od najkonkretnijih stvari: Julija, da li je moguće govoriti u naredno vreme o stvaranju u Srbiji nekog «pristupa» evroazijskoj mreži?
- Možemo da govorimo u ime društvenih organizacija, jer, kako mi se čini, danas upravo građanski segment mora da aktivnije radi u Srbiji. Kontaktiranje na nivou društvenih organizacija je uspostavljeno, danas je reč o otvaranju u Srbiji Evroazijskog komunikativnog centra, čiji je zadatak proširenje informativnog prisustva Rusije u ovoj zemlji.
Protekle godine ste u članku, posvećenom evroazijskim procesima Kazahstana, pisali da većina građana za sada nije osetila konkretne rezultate – «ni plus, ni minus». Verovatno je očekivanje brzih rezultata od opširnih i dugoročnih projekata slično verovanju obećanjima banaka iz 1990-ih godina da će platiti godišnje kamate od 60%. Ipak…
- Tu treba govoriti o brzom efektu i dugoročnom. Brzi je već bio prisutan – to je rast robnog prometa i makroekonomskih pokazatelja u toku dve godine posle stvaranja Carinske unije, danas se on postepeno smanjuje, čekamo dugoročni. Kada bi se realizovao niz projekata u Srbiji, oni bi mogli da rezultiraju dosta brzim efektom: evroazijsko tržište ima 170 miliona ljudi, te bi srbski proizvodi mogli da ga zainteresuju. Radi postizanja dugoročnog efekta potreban je efikasan biznis-poduhvat, realizovan zahvaljujući Evroazijskoj uniji. Kada, naprimer, predstavnik malog i srednjeg biznisa iz Kazahstana zaradi milione na realizaciji potencijala, koji ona pruža. Kada se stvaraju nova radna mesta zahvaljujući mešovitim preduzećima.
Stručnjaci, koji drže predavanja o Evroazijskom savezu, stalno ističu da to nije SSSR2.0, niti nova EU na postsovjetskom prostoru. U čemu je principijelna razlika.
- To je krupna međunarodna ekonomska struktura. Politički deo za sada nije predviđen, kao ni jedinstvena valuta. To nije povratak imperiji, mada takve fobije postoje u zemljama bivšeg SSSR-a. Jednostavno je Rusija objektivno lokomotiva integracionih procesa, jer ima jaču ekonomiju, recimo, od Kazahstana, čiji je predsednik, između ostalog, udario temelj ideji evroazijske integracije. Dakle, to je zajednički projekat, te, između ostalog, danas se razmatra novi ugovor o Evroazijskoj uniji, koji mora da bude potpisan u maju. U skladu sa njim će sve zemlje biti podjednako zastupljene u organima Saveza. Da ne bi se to pretvorilo u praznu formalnost, postoji još jedan mehanizam: odluka predsednika država unije će dominirati u odnosu na odluku nadnacionalnih organa, te predsednik može da uvek iskoristi pravo veta.
U avionima na relaciji Beograd-Moskva često se vide naši kazahstanski prijatelji. Zanimljivo je, kako se oni odnose prema idejama evroazijskih veza van postsovjetskog prostora, naprimer, sa Srbijom…
- Inače, širenje je dosta akutno pitanje. Danas se za učlanjivanje u Carinsku uniju spremaju Jermenija i Kirgizija, ali je i po tom pitanju bilo mnogo sporova. Međutim, naprimer, ideja uključivanja u kontekst evroazijskih odnosa Turske pripada predsedniku Kazahstana Nazarbaevu, te su neki turski političari ispoljavali prema njoj interesovanje, kao i Novi Zeland, Vijetnam, Južna Koreja. Nisam primetila negativni odnos prema Srbiji, tim pre, što je Vladimir Putin od samog početka govorio o mogućnosti širenja evroazijskog prostora od Lisabona do Vladivostoka, odnosno, o dubljoj saradnji s EU.
Ideja saradnje s evroazijskim strukturama danas u Srbiji, reklo bi se, tek počinje da privlači pristalice. Interesantno je da je Aleksandar Vučić u jednom nedavnom TV programu pozvao da se ruski jezik uči bukvalno na nivou engleskog, jer ćemo «izvoziti u Rusiju sve, što je moguće, i zato što nas povezuju bliski i prijateljski odnosi». Međutim, sve to ne znači da je evroazijskoj temi otvoren pristup medijima (mada se i to pomalo dešava), što više, u nizu slučaja protiv nje se vodi čak ironična informativna kampanja, koja marginalizuje samu temu.
- Na nivou utisaka je upravo tako. Mene je začudilo i obradovalo, što je na konferenciji prisustvovalo mnogo mladih, a ne samo ljudi, koji osećaju nostalgiju prema socijalističkoj prošlosti. U našoj istoriji je bilo mnogo i slavnih, i tragičnih momenata, i mentalitet je dobra osnova za razvoj saradnje. Pored toga, ljudi ne žive bogato, zato žele da budu bliži ili EU, ili Rusiji. Pri tome saradnja s EU za sada ne pruža željene rezultate. Evroazijske ideje su marginalizovane sa tog gledišta, što ih ne podržavaju zvanične vlasti. Kaka sam shvatila, postoje problemi i u učenju ruskog jezika, koji je glavni instrument svake integracije s našom zemljom.
- U Vašem istupanju je bio prisutan takav motiv: ne bi bilo poželjno da bi interesi srbskog naroda postradali u konkurentnoj borbi Rusije i EU. Reč je o tome, što je očigledno: igra na dva fronta postaje sve neverovatnija.
To je pitanje za naše evropske kolege, da li su oni spremni da rade «na istom polju» s Rusijom. Za rusko rukovodstvo nikada nije postojala protivrečnost između evropske i evroazijske unije, učlanjivanje u potencijalnu Evroazijsku ne znači prekidanje saradnje s EU. Navešću primer Jermenije, koja je planirala da potpiše ugovor o asocijaciji s EU krajem proteklog leta, pre toga, kada je bila oglašena namera o učlanjivanju u Carinsku uniju. Rusija je izjavila da ne vidi nikakve protivrečnosti, ali su evropski kolege bili kategorični: saradnja u evroazijskom smeru potpuno zatvara mogućnosti integracije s EU u svakom obliku. Mislim da je to veštačko ograničenje odraz toga da Evropa ne želi rusko prisustvo na tim teritorijama.
Timur Blohin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















